Otprilike polovica velikih multinacionalnih kompanija planira smanjiti uredski prostor u sljedeće tri godine dok se prilagođavaju porastu broja kućnih poslova od pandemije.
Anketa Knight Franka među rukovoditeljima zaduženima za nekretnine u 350 kompanija diljem svijeta koje zajedno zapošljavaju deset milijuna ljudi otkrila je da među glavnim grupama koje smanjuju svoj otisak, najveći broj ima za cilj smanjiti prostor za deset do 20 posto.
- Rad od kuće nije novost - postao je prisutan kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj tijekom pandemije, a vidimo da se zadržao u određenoj mjeri i danas, unatoč tome što je proglašen kraj pandemije. Iako su mnogi poznati IT Tech divovi najavljivali da se više nikada neće vratiti u urede, i da su u potpunosti prigrlili rad od doma, do toga ipak nije došlo, i većina je tvrtki prihvatila hibridni način rada.
Rukovoditelji su u ovom procesu shvatili važnost zajedničkog uredskog prostora, interakcije svojih zaposlenika, i koje sve pogodnosti ured donosi za efikasnost i kreativnost u poslovnim procesima. Potvrdu ovoga vidimo i kroz brigu poslodavaca o uređenju ureda, gdje se veliki fokus posljednjih nekoliko godina stavlja upravo na zajedničke prostorije, kako bi se dodatno stimulirala razmjena znanja i iskustva unutar kompanije. Prostori za brainstorming, lounge prostorije za neformalne sastanke i druženja, velike konferencijske dvorane, terase – sve su to prostori koji danas krase moderne urede - rekla je Nuccia Basanić, voditeljica odjela za posredovanje i savjetovanje za komercijalne nekretnine u Colliersu.
Što se Hrvatske tiče, objašnjava Basanić, Zagreb ima ukupnu površinu uredskog prostora od 1,5 milijuna četvornih metara što ne zadovoljava postojeću potražnju, a slična kretanja primjećuje i u Splitu gdje potražnja također višestruko nadmašuje ponudu. Dostupni su samo kvadrati u segmentu ‘starijih nekretnina‘.
- Moramo naglasiti kako nije ovo novi trend na tržištu. Dapače, godinama smo svjedoci neujednačene ponude i potražnje na tržištu komercijalnih nekretnina, a najnoviji faktor koji dodatno utječe na ovaj odnos je svakako i veliki porast troškova izgradnje u posljednje dvije godine. Da bi se isplatila gradnja novih modernih uredskih zgrada po trenutnim troškovima gradnje, prosječna mjesečna renta bi trebala biti 15 eura po metru kvadratnom.
Sve to upućuje na potrebu za stvaranjem nove ponude, pa stoga u nadolazećem srednjoročnom razdoblju očekujemo dolazak na tržište vrhunske ponude uredskih kvadrata, u skladu s najvišim standardima - komentirala je Basanić.
Jako puno faktora se mora poklopiti da bi se ponovila velika kriza kakvu smo doživjeli 2000-ih, dodala je. Zbog tog (relativno nedavnog) iskustva, ljudi su puno oprezniji, ali svjedočimo i puno zdravijem tržištu koje je spremnije no ikad na potencijalne krize.
- Ipak, kad pričamo o oprezu, moramo naglasiti kako se u inozemstvu već poduzimaju određeni koraci kako bi se države zaštitile od potencijalne krize. Kod nas trendovi iz svijeta uvijek dođu s odmakom stoga možemo očekivati da će svi ti vanjski događaji imati određenog utjecaja i na naše tržište, samo će se to manifestirati malo kasnije - rekla je Basanić.