‘;
Jedan od najvećih i starijih odjela u Europskoj komisiji donedavno je bio onaj u kojem su bile zaposlene stotine prevoditelja, što je samo po sebi razumljivo jer je svaki službeni tekst u institucijama EU-a morao biti preveden na dvadeset četiri radna jezika Unije. No prošle je godine odjel desetkovala umjetna inteligencija. Kad je tehnologija svladala europski, birokratski žargon, napredak je bilo nemoguće zaustaviti pa je jedino logično bilo smanjiti broj zaposlenih prevoditelja. Ako se to dogodilo visokoreguliranim briselskim institucijama, nije teško zamisliti što se dogodilo tvrtkama koje od prevoditeljskih usluga žive. Pogotovo u Hrvatskoj.
Tržište usluga prevođenja kod nas je prepuno izazova, a umjetna inteligencija samo je jedan u nizu. Prijevodi kojima se bavi AI ne samo da su brzi nego su i jeftini, zato su cijene posljedično svuda u svijetu pale. Za zemlju koja je svoju konkurentsku prednost godinama gradila na niskim cijenama usluge to nije bila dobra vijest, pa su kod nas cijene dodatno pale.
Onda se na domaćem tržištu pojavila strana konkurencija koja pokušava izbaciti iz igre velik dio domaćih tvrtki, na što su ove reagirale još jednim sniženjem cijena, ali to im se gotovo obilo o glavu. Zato ne začuđuje što na tržištu opstaju samo najveći igrači koji su diverzificirali ponudu. Njih, čini se, ne mogu uništiti ni krize ni drugih rizici, pa takvi s pravom gaje globalne ambicije.
Kako posluju domaći prevoditelji, kako se bore sa sveprisutnim izazovima, kojih je zbog razvoja umjetne inteligencije sve više, te kako diše tržište prevoditeljskih usluga u Hrvatskoj doznajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.