Države zapadnog Balkana mogle bi ove godine ostvariti rast BDP-a do četiri posto, no prijeti im rast cijena energenata, inflacija i nepredvidljivi tijek rata u Ukrajini, procjena je Svjetske banke iz redovitog jesenskog šestomjesečnog izvještaja, objavljenog u ponedjeljak.
U analizi objavljenoj u Sarajevu stoji procjena kako će ove godine BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija u prosjeku zabilježiti rast bruto domaćeg proizvoda od 3,4 posto, što je dvostruko manje nego u 2021., kada je taj rast bio 7,6 posto, no istodobno je znatno više u odnosu na projekcije za 2023., kada se očekuje usporavanje gospodarskog rasta i njegov pad na razinu od 2,8 posto za cijelu regiju.
U ovoj godini najveću stopu rasta BDP-a zabilježila je Crna Gora, gdje bi on mogao završiti na razini od 6,9 posto, dok je najlošije stajalo makedonsko gospodarstvo s rastom BDP-a od skromnih 2,1 posto.
Dramatični rast inflacije osjetio se i na ovom dijelu europskog kontinenta pa je ona u prosjeku za sve države regije do listopada dosegnula 12 posto, no u BiH je iznosila čak 16 posto.
– Vlade na zapadnom Balkanu provode nužne mjere kao odgovor na rastuću inflaciju i energetsku krizu, ali njihova cijena je velika jer se javlja značajno povećanje javnih rashoda – kazala je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu.
Istaknula je kako je od ključnog značenja da mjere koje se poduzimaju zaštite najranjivija kućanstva i tvrtke, a Svjetska banka ostaje pripravna pomoći tim nastojanjima.
U državama kakva je BiH, stoji u analizi, najozbiljniji domaći rizici po financijsku stabilnost ostaju neriješeni politički problemi, izostanak reformi koje traži Europska unija, ali i utjecaj rasta cijena energenata što će značiti pritisak na fiskalni sektor. Uz to prijete i poremećaji u proizvodnji i trgovini kao rezultat globalnih kretanja odnosno rata u Ukrajini.