Hrvatska gejming industrija u 2022. uprihodila je više od 60 milijuna eura s 10 posto većom ukupnom dobiti nego 2021. godine, ali i većom dobiti nego rekordne pandemijske 2020. godine. Unatoč izazovnim gospodarskim i ekonomskim trendovima, zaposlenost u nacionalnoj industriji proizvođača računalnih igara porasla je za 17 posto u odnosu na 2021., što je porast od čak 87 posto u usporedbi s 2019. godinom. Podaci su to najnovijeg istraživanja o hrvatskoj industriji proizvođača računalnih igara koje je proveo Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara u suradnji s A1 Hrvatska. U istraživanju o financijskim rezultatima uključene su sve gejming tvrtke, no ne i obrti.
Nedostatak investicija
Predstavljajući rezultate istraživanja, Vladimir Bogdanić, član Odbora Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA), objasnio je da je 55 posto ukupnih prihoda ostvario Nanobit, a velika većina prihoda cijele industrije dolazi od najvećih 10 gejming tvrtki u Hrvatskoj. Gejming tvrtke iz Novske, centra gaming industrije, uprihodile su 821 tisuću eura u 2022.
No, iz financijskih podataka ističe se samoborski Pine studio s dobiti od čak 5,8 milijuna eura u 2022. godini. Mali je to studio sa svega 14 zaposlenih koji je imao veliki hit, igru Escape Simulator, virtualnu verziju popularnih escape roomova. Kako pojašnjava Bogdanić, pogodili su u pravom vremenu dobar proizvod i dobro ga plasirali, što se odrazilo na financijskim rezultatima.
Međutim, ukupni prihodi gejming industrije u Hrvatskoj među najnižima su na razini cijele Europske unije. Bogdanović to objašnjava činjenicom da smo manji, manje konkurentni po pitanju investicija, državnih potpora i kadra.
– Treba nam bolja edukacija, više sredstava, više ulaganja u industriju da bi potencijalno došlo do neke točke gdje ona može eksplodirati. No, tu je i zakon velikih brojeva. Veće države imaju više tvrtki, veće studije, naravno da su i njihove brojke veće. To pokazuje da imamo veliki potencijal za rast i da svi ovi dobri rezultati kioji rastu iz godine u godinu mogu biti još višestruko veći ako se dovede dovoljno investitora te više potpore cijeloj industriji. Dakle, potencijal za rast je tu, samo ga treba otključati – zaključuje Bogdanović, dodajući da tvrtke u hrvatskom vlasništvu imaju i ogroman potencijal za daljnje akvizicije.
Anketa u sklopu istraživanja, u kojoj su sudjelovale sve gejming tvrtke uključujući one iz Novske, otkrila je da većina tvrtki nagodinu očekuje rast prihoda i do 100 posto, dok novljanske tvrtke očekuju rast od 10 do 30 posto. Rast bi za tvrtke koje svoje igre plasiraju na američko tržište mogao doći i od ukidanja dvostrukog oporezivanja s SAD-om, koje je potpisano, ali još čeka ratifikaciju u američkom Kongresu. No kako potvrđuje Bogdanović, ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om, jednom kada bude ratificirano, zasigurno će se pozitivno odraziti na prihode gejming tvrtki koje posluju na američkom tržištu.
Važnost kodeksa ponašanja za igre
Istraživanje je također pokazalo kako u hrvatskoj gejming industriji radi 30 posto žena, što je više od europskog prosjeka koji je u 2021. iznosio 24 posto. Za neprogramerskim zanimanjima (crtači, animatori i sl.), koja čine oko 75 posto industrije, i dalje postoji podjednaka potražnja. Kako bi pružilo sveobuhvatniji uvid u stanje nacionalne gejming industrije, drugo po redu istraživanje ovoga je puta uključilo više od 50 obrta i poduzeća iz inkubatora PISMO powered by A1 iz Novske.
Važan je i podatak da su nacionalni proizvođači računalnih igara svjesni odgovornosti koju imaju prema zaljubljenicima u videoigre pa tako njih 60 posto do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71 posto gejming studija s multiplayer igrama do tada planira imati i mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.
Kako je naglasila Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, u domaći gejming ekosustav A1 Hrvatska ulaže već sedam godina, stoga ih posebno vesele podaci istraživanja o rastu industrije, a još su ponosniji što je u industriji prepoznata važnost sigurnog virtualnog okruženja.
– Godinama kontinuirano ulažemo u promociju i širenje potencijala gejming industrije pa smo tako od ove godine krenuli i s A1 Student eChallenge esport ligom. Naš entuzijazam ponajprije dolazi od publike koju smo okupili, jer su prepoznali kvalitetu i trud koje s našim partnerima unosimo u promicanje sigurnog online okruženja i esporta. Ta nas činjenica potiče da svaku novu ligu činimo još zanimljivijom i sigurna sam kako će upravo započeta 12. sezona A1 Adria League biti najatraktivnije takvo natjecanje do sada – dodala je Ančić.
Naime, ovaj su tjedan započele kvalifikacije za finale 12. izdanja A1 Adria League na kojem se najbolji regionalni igrači u esportu natječu u tri glavne igre - FIFA23, CS:GO i FIFA Mobile te prvom od četiri rotirajuće League of Legends, za ukupni nagradni fond od 15.600 eura. Preostale igre iznenađenje su kojim će organizatori dodatno začiniti ionako već zanimljivo gejming natjecanje.
– U studenome se na scenu vraća najveći regionalni gejming sajam Reboot InfoGamer 2023 powered by A1. Ponovno je došlo vrijeme za organiziranje najšarenijeg, najglasnijeg i sadržajem najbogatijeg festivala videoigara koji ćemo smjestiti ponovno u Zagrebački Velesajam. Na jednom mjestu naći će se sve što jedan gejmer može poželjeti, a mi ćemo se, u suradnji s našim glavnim partnerom A1 Hrvatska, pobrinuti da im pružimo i puno više od toga – zaključio je Damir Đurović, suosnivač i direktor tvrtke Reboot te organizator Reboot InfoGamera.
