
Na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi, EXPO-u u japanskom gradu Osaki, na kojoj će se predstaviti 160 zemalja svijeta, u hrvatskom paviljonu, opremljenom tehnologijom izvora grijanja i hlađenja, milijuni posjetitelja moći će doživjeti toplinu hrvatske obale i hladnoću naših planinskih područja popraćene vizualnom prezentacijom svih predjela Hrvatske. Osim raznolikosti klime, paviljon će predstaviti primjer hrvatske tehnološke inovativnosti, jer prenijeti doživljaj klime na drugi kraj svijeta nadasve je zahtjevan tehnološki zadatak.
Iza tog projekta stoji tvrtka Enison, čije je sjedište u zagrebačkoj Odri, inače specijalizirana za gradnju sustava grijanja i hlađenja, ventilacije i klimatizacije, izvođenje plinskih, vodovodnih i sanitarnih instalacija, izradu čeličnih konstrukcija i građevinske bravarije te gradnju energetskih i industrijskih postrojenja.
Na tu ideju o paviljonu došao je arhitektonski ured Arhiv, a Enisonovi stručnjaci bili su zaduženi za njegovu provedbu u djelo. Paviljon je, dok je bio u izradi, zauzimao gotovo cijeli prostor tvrtkina proizvodnog pogona u Odri, a u međuvremenu je stigao na odredište, u Osaku, gdje će biti izložen od travnja do listopada. Vlasnik i direktor Srećko Raič prepričava kako su za njegovu izvedbu imali samo mjesec dana, zbog čega se u Enisonu radilo u tri smjene. Sve je za izložbu moralo biti na vrijeme izrađeno, ispitano, rastavljeno, zapakirano i transportirano u Japan.
– Bez obzira na iskustvo koje posjeduje cijela organizacija, od inženjera, radnika do montera, pojave se novi projekti za koje je potrebno tražiti nova rješenja. Prije nego što smo počeli izrađivati paviljon, napravili smo mali prototip s osnovnim elementima na kojemu smo improvizirali. Iskušavali smo koji je od tih elemenata, od spajanja, tlakova, temperatura do protoka vode, najpogodniji i najispravniji da bi se postiglo ono što je zamišljeno. Jednostavno, morali smo eksperimentirati – objašnjava Raič kako su se metodom pokušaja i pogrešaka uhvatili ukoštac s novim zadatkom.
Rad s industrijom
Izrada paviljona bila je povod da pobliže istražimo što sve ta tvrtka koju je 1999. Raič osnovao s poslovnim partnerom (koji je u međuvremenu izišao iz posla) nudi na našem tržištu. U Enisonovu portfelju projekti su za tvrtke poput Končara, Gavrilovića, Plive, Atlantic Grupe, odnosno Cedevite, Vertiva, ali i za mnoge bolnice, zgrade te jedinice lokalne i regionalne samouprave. Najčešći su mu kupci, kaže Raič, privatni investitori, odnosno organizacije, a imaju i mnogo stranih investitora, koji su pak najosjetljiviji na kvalitetu i referencije tvrtke s kojom odluče raditi.
– Osim poslovnih objekata, trgovačkih centara i bolnica, radimo mnogo po različitim industrijama. Koliko god industrija u Hrvatskoj nije jaka, ozbiljnije je, konkretnije i kompleksnije područje. Recimo, u industriji su važni energetski objekti, energane, a naše je područje izrada termoenergetskih ili kogeneracijskih postojenja za istodobnu proizvodnju električne i toplinske energije. Dosta radimo u drvnoj, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji – kaže Raič napominjući da je Enison za potencijalne investitore cjenovno konkurentan zbog toga što su dugo na tržištu. Nije posrednik, nego izvođačka tvrtka te ima svoje ljude i proizvodnju.
Doduše, malo je tvrtki s kojima se na tržištu bore za svoj dio kolača, samo četiri ili pet, svi oni uglavnom se poznaju, a razlike su među njihovim cijenama minimalne. Enisonove su prednosti dobra organizacija posla i brza prilagodba, što se upravo vidi na primjeru paviljona, zbog kojega su drugi projekti morali malo pričekati. Dobra je stvar što su zaposlenici jako dobro prihvatili privremeni rad u tri smjene zbog izrade paviljona.
– Na takvim se projektima osnažuju timovi. Ljudi nisu uložili svoj napor zato što su morali, nego zato što su željeli – ističe Raič.
Vlastita organizacija posla i poslovanje isključivo na hrvatskom tržištu, naravno, donosi i rizike. Primjerice, Enison zato vrlo malo izvozi.
Zašto je tomu tako, kakve poslovne rezultate tvrtka ostvaruje na domaćem tržištu te kakve planove Raič ima za budućnost, pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.