Što je u glavi hrvatskog potrošača?

Razmišljat ću o tome sutra – poznata rečenica Scarlett O‘Hare iz filma ‘Prohujalo s vihorom‘ savršeno oslikava filozofiju prosječnoga hrvatskog potrošača. Mnogi podaci pokazuju kontinuirani rast potrošnje i prodaje u gotovo svim kategorijama, što je osim povećanjem plaća dodatno potaknuto i dvoznamenkastim rastom gotovinskih kredita. Čini se da mentalitet ‘živi za trenutak‘ nije narušila ni inflacija – štoviše, hrvatska rastrošnost dodatno ju je potpirila, pokazujući otpornost te filozofije na ekonomske izazove.

U prvoj polovini godine rast osobne potrošnje bio je pet puta veći nego u ostatku regije CEE (središnja i istočna Europa), u odnosu na pretpandemijske razine imamo kumulativan realan rast potrošnje od oko 15 posto, a neto priljev kredita kućanstvima dosegnuo je najvišu razinu u posljednjih petnaest godina.

– Uvođenje eura stvorilo je tržišnu fatamorganu. Čini nam se da su cijene niže nego prije dok je valuta bila kuna. Ono što je prije bilo 7,5 kuna, sada je jedan euro. To je razlog nešto povećanoj potrošnji. Postoje i drugi razlozi: rast kratkoročnih kredita, rast plaća, alokacija europskog novca... Štednja raste i dalje, no malo je sporija. Razlog je tomu što je država postala bankarica. Emisijama vrijednosnog novca povlači novac s naših depozita. Ako nam rastu potrošnja i štednja, možemo zaključiti da nam je porastao standard – objašnjava ekonomski analitičar Petar Vušković.

On se ne slaže s nedavno objavljenim zaključcima istraživanja koji govore da si relativno mala skupina ljudi može priuštiti jako mnogo te da upravo oni cijene u trgovinama drže na visokoj razini.

– Točno je da su plaće rasle potrošačima s najvišim dohocima, točno je i da si relativno mala grupa potrošača može priuštiti jako mnogo, ali ne mislim da mala grupa potrošača drži cijene na visokoj razini. Ipak, inflaciju pokreće velika masa potrošača, što pokazuju rast fiskaliziranih računa i rast potrošačkih kredita. Istraživanja vjerodostojno pokazuju da nismo korigirali svoje potrošačke navike. Kupujemo kod istih trgovaca, iste proizvode, propuštamo akcije – objašnjava Vušković.

Što Hrvati vole kupovati, na koje su kategorije proizvoda i usluga spremni potrošiti više, ali i koliko štede doznajte u jubilarnom tisućitom broju Lidera.