Piše: Vlatko Kesegić, Fima-vrijednosnice d.o.o.
Federalne rezerve odobrile su 16. ožujka dizanje kamatnih stopa, prvo u više od tri godine. Čelnici ove američke središnje banke također prognoziraju dodatnih šest dizanja kamatnih stopa do kraja godine što bi značilo podizanje kamata za 25 baznih poena na svakoj idućoj sjednici.
Ipak, s obzirom da trenutna situacija u Ukrajini i njezin utjecaj na cijene svih roba dolijeva ulje na vatru kada je u pitanju inflacija, predsjednik Fed-a Jerome Powell nagovijestio je da bi središnja banka mogla biti još agresivnija kada je u pitanju podizanje kamatnih stopa s ciljem suzbijanja nepoželjne inflacije.
A da će Fed zasigurno morati biti agresivniji već sada računaju vodeće investicijske banke na Wall Streetu. Naime, prošli tjedan niz analitičara je podigao svoje procjene kretanja ključnih kamatnih stopa u narednom periodu i to na razine za koje je rijetko tko mislio da bi mogle dosegnuti u 2022. godini, prije invazije Rusije na Ukrajinu.
Tako sada u Bank of America očekuju da će Fed ne samo morati dizati kamatne stope na svim sjednicama do kraja godine već da će morati podignuti kamatne stope za 50 umjesto ranije očekivanih 25 baznih poena na sjednicama u lipnju i srpnju s napomenom da bi se navedena povećanja kamatnih stopa mogla pomaknuti i na ranije sjednice.
Sličnog mišljenja su i u Morgan Stanleyu koji sada očekuje podizanje kamatnih stopa za 50 baznih poena na sjednicama u svibnju i lipnju dok je za preostale sjednice u godini predviđeno podizanje za 25 baznih poena.
Analitičari iz Citibanka prognoziraju još agresivniju politiku Feda. Po njihovim procjenama Fed će biti primoran dizati kamate za 50 baznih poena na sjednicama u svibnju, lipnju, srpnju i rujnu nakon čega očekuju podizanje za 25 baznih poena na preostalim sjednicama u godini.
Ovakve ozbiljne promjene u očekivanjima kamatnih stopa imaju naravno najveći utjecaj na obveznička tržišta koje su prošli tjedan zabilježile snažan pad cijena i rast prinosa. Tako je prinos najčešće praćene 10 godišnje američke državne obveznice skočio na 2,5 posto, najviša razina od polovice 2019. godine kao i da je prinos sve bliže posljednjem vrhuncu postignutog tijekom zadnjeg ciklusa stezanja monetarnih uvjeta u 2018. godini kada je prinos dosegnuo razine od oko 3,2 posto.
Osim što sudionike financijskih tržišta zabrinjavaju ovako intenzivne promjene na tržištu obveznica, dinamika kretanja prinosa obveznica i s ostalim rokovima dospijeća dodatni je izvor brige. Naime, zadnje promjene u očekivanjima kretanja kamatnih stopa za rezultat je imalo brži rast prinosa obveznica s kraćim rokom dospijeća nego onih s dužim te su se time rasponi između dvogodišnje i desetogodišnje obveznice (prikazano na grafikonu) odnosno petogodišnje i tridesetogodišnje dodatno suzili i sve više naginju prema negativnom omjeru što je prvi nagoviještaj moguće recesije.
Iako sve ovo može ukazivati da se tržište sve više boji da će Fed u borbi s inflacijom neželjeno izazvati recesiju u bližoj budućnosti, navedena dinamika može jednostavno sugerirati da su kamatne stope bile predugo na niskim razinama i da će put ka normalizaciji ipak proći bez crnih scenarija poput recesije. A da bi Fed mogao uspješno smanjiti inflaciju bez pretjerane štete po ekonomiju računaju investitori na dioničkim tržištima koji su optimistično kupovali dionice prošli tjedan usprkos svim ranije nabrojanim problemima. Tako se vodeći dionički indeks S&P 500 sada nalazi na samo 6 posto ispod svog posljednjeg all time high-a.
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.