Piše: Roko Kalafatić
Prije godinu dana u ovo vrijeme, cijeli svijet je pričao o koroni, epidemiološkim mjerama i broju zaraženih. Danas se najviše priča o krizi koja dolazi nakon epidemije, a neki će potvrditi da je zajedno s ratom u Ukrajini već odavno pokucala na vrata svjetskog tržišta.
Kompanije s proizvodnjom u Kini, u kojoj su i dalje prisutne stroge restriktivne mjere, sve češće razmišljaju o prebacivanju svojih ulaganja u druge zemlje. Razlog tome su uvedene blokade koje drastično smanjuju izglede za drugo najveće svjetsko tržište, objavio je Bloomberg.
Prema nedavnom izvješću koje je objavila Gospodarska komora EU u Kini, oko 23 posto kompanija koje su sudjelovale u anketi razmišljaju o preseljenju trenutnih ili planiranih ulaganja iz Kine. Istraživanje je Komora provela krajem travnja u trenutku kad je Šangaj još bio zatvoren, a ograničenja na mjestima poput Jilina poremetila su razne poslovne aktivnosti.
U istraživanju također stoji da je broj europskih tvrtki koje su ponovno procijenile svoje mogućnosti poslovanja i ulaganja u Kini bio najveći u posljednjem desetljeću. Također, ta je brojka više nego dvostruka veća u usporedbi s 11 posto zabilježenih u anketi u veljači, objavila je Komora. Na anketu su u travnju odgovorila 372 poduzeća, a u veljači njih 620.
Kina provodi politiku koja zapravo nema strategiju izlaska iz svog pristupa nulte tolerancije u borbi protiv virusa i svjetskim kompanijama ne ostavlja ni jednu drugu opciju osim da traži druga mjesta, poručila je Bettina Schoen-Behanzin, potpredsjednica Komore.
- Svijet ne čeka Kinu – zaključila je.
Što se tiče tvrtki koje razmatraju izlazak i povlačenje ulaganja, istraživanje je pokazalo da njih 16 posto razmišlja o jugoistočnoj Aziji. Njih 18 posto je reklo da traže druga mjesta unutar azijsko-pacifičke regije. Otprilike 19 posto je izabralo Europu, 12 posto Sjevernu Ameriku i 11 posto Južnu Aziju.
Nezavidna situacija u državi izazov i za kreatore politike koji tjeraju banke da daju sve više kredita. Narodna Banka Kine je prije nekoliko tjedana poručila zajmodavcima da uzimaju što više kredita, a uz to je i potaknula druge banke da snize hipotekarne stope te ih pozvala da stabiliziraju kreditiranje u sektoru nekretnina.
Unatoč tome što je Kina počela ublažavati određene restriktivne mjere, gospodarski oporavak se pokazao mješovitim. Na primjer, u svibnju je industrijska proizvodnja neočekivano porasla, ali su se zato potrošnja i tržište nekretnina nastavili smanjivati.
Kako će budućnost izgledati i dalje je teško kazati, s obzirom da se Peking i dalje oslanja na izolaciju i druge restriktivne mjere kao rješenje za suzbijanje koronavirusa.
Veleposlanik EU, Nicolas Chapuis je početkom tjedna u intervjuu poručio da Kinu nitko ne napušta, dapače, mnoge tvrtke odgađaju odluke o premještanju investicija jer svi i dalje čekaju izlaznu strategiju u Kini vezanu uz epidemiološke mjere u zemlji.
- Moramo pričekati i vidjeti hoće li se kineska vlada odlučiti uskladiti s ostatkom svijeta – izjavio je Chapuis.
Strane industrijske tvrtke koje posluju u Kini u od siječnja do travnja zabilježile pad dobiti od 16.2 posto, što je u najmanju ruku lošije od pada od 0.6 posto u privatnim kineskim poduzećima. Uz to, državna poduzeća u zemlji su u istom razdoblju zabilježila rast dobiti od 13.9 posto.
- Nije jasno kada će se tržište nekretnina i automobilski sektor oporaviti, oni su ipak dva pokretača gospodarstva – poručila je Schoen-Behanzin. Što se tiče automobilskog sektora, u Lideru smo ranije pisali o velikim proizvođačima automobila poput Toyote i Tesle koji su morali smanjivati proizvodne linije zbog loših epidemioloških uvjeta u zemlji.
Ranije ovog mjeseca, Američka gospodarska komora u Šangaju objavila je da samo 31 posto proizvodnih i uslužnih tvrtki trenutno u potpunosti operativno. Također, otprilike 78 posto tvrtki koje su sudjelovale u anketi poručile su da je kinesko poslovno okruženje postalo manje privlačno zbog covid strategije u zemlji.