Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
- Rusko ministarstvo pozvalo SAD na odgovornost za svoju ulogu u eksplozijama Sjevernog toka i pojačalo napade na Ukrajinu
- Dolar je desetljećima bio dominantna globalna valuta, ali budućnost nije tako blistava
- Saudijska Arabija također podignula cijene za azijske kupce zbog solidnog izgleda potražnje
- EU je izvezla 19,05 mil tona pšenice do sada, za razliku od 17,85 milijuna tona prošle godine
Tržišta roba rastu zbog geopolitičkih rizika i vremena u Južnoj Americi, te zbog kretanja dolara. Tek treba vidjeti u kojoj će mjeri dolar utjecati na ovaj uzlazni zamah tržišta. Za očekivati je povećanu volatilnost dolara i tržišta roba ovog tjedna. Ovaj tjedan očekuju nas podaci o inflaciji u SAD-u, možda i najvažniji makro podatak u ovom trenutku.
Tržište očekuje inflaciju na razini 6,2 posto godišnje, što bi bilo najniže u zadnjih 17 mjeseci. To je osobito važna informacija za tržište koje pokušava predvidjeti buduće poteze FED-a. Čini se da je sve više svijesti da bi FED mogao nastaviti s politikom podizanja kamatnih stopa u ovoj godini, te se sad već špekulira i o 6 posto (trenutno 4,75 posto) jer prema dostupnim podacima, inflacija ne usporava dovoljno brzo i još nije stavljena pod kontrolu.
Uzburkani geopolitički i financijski front
Samo za usporedbu, sredinom 2006. FED je zaustavio rast kamatnih stopa na otprilike pet posto. Ekonomija se držala relativno dobro sljedećih 9 do 12 mjeseci. S&P500 je narastao 20 posto od svojeg dna i svi su govorili o mekom prizemljenju i izbjegavanju recesije. Na kraju svi znamo što je bilo 2008. To je scenarij kojeg se FED najviše plaši i koji ne žele ponoviti ovog puta. Stopa inflacije utjecat će na tržište roba preko dolara i generalno putem ukupnog rizika. Trenutno, S&P500 indeks i dalje iznad 4.000 bodova, indeks straha VIX je porastao i sada je iznad 21, dok je dolarski indeks DXY i dalje iznad 103.
Vrlo intenzivan prošli tjedan u kojem su se vijesti na geopolitičkom i financijskom frontu izmjenivale dinamikom koja nije viđena još od rujna prošle godine. Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je SAD na odgovornost za svoju ulogu u eksplozijama podvodnog plinovoda Sjeverni tok prošle godine. Rusko zrakoplovstvo intenziviralo je bombardiranje istočne Ukrajine, ali i drugih grodova.
Poljski ministar unutarnjih poslova najavio je zatvaranje graničnog prijelaza Bobrowniki s Bjelorusijom u interesu nacionalne sigurnosti. Ukrajinski parliament priprema zakon koji će omogučiti snagama NATO-a da uđu na ukrajinski teritorij. Ukrajina se priprema za masovni ruski napad u Donbasu, u kojem bi mogle sudjelovati stotine tisuća ruskih vojnika prema ukrajinskim procjenama. The New York Post piše od ruskom napadu na istočnu Ukrajinu u narednih 10-ak dana.
Sve u svemu, ništa pozitivno, štoviše, vrlo depresivno. Paralelno, pukotine na osi Atlantik-EU sve su očitije. Već godinu dana SAD i Velika Britanija jasno govore/pritišču da Njemačka mora zatvoriti ili uvelike smanjiti odnose s Rusijom i Kinom, pod prijetnjom značajne deindustrializacije.
Povrh toga, ukoliko Francuska nastavi podržavati Njemačku i ona bi mogla biti suočena s posljedicama. S druge strane, Italija kao vjerni saveznik, u koju se već mjesecima slijevaju angloameričke investiije ima najviše benefita od takve sutuacije. Još jedna paralelna partija šaha koja se odigrava na geopolitičkom planu.
Kretanje dolara u budućnosti
Je li dolar dosegnuo svoje dno početkom veljače? Nakon što je krajem rujna omjer EUR/USD pao na 0,95 i dolar ojačao na najvišu razinu u zadnjih 20 godina, u periodu od naredna četiri mjeseca dolar je oslabio do razine EUR/USD 1,10 početkom veljače. Čini se da je upravo ta razina bila dno za dolar u kratkom roku, nakon čega slijedi opravak i jačanje dolara tijekom prošlog tjedna na trenutnu razinu EUR/USD ispod 1,07, s tendencijom da se odnos približi razini od 1,05, odnosno 1,02 tijekom ove godine.
Takvo kretanje dolara naravno da ima utjecaja i na cijene burzovnih roba, kako onih nominiranih u dolarima, tako i roba nominiranih u ostalim valutama. S obzirom na geopolitičku situaciju u svijetu, biti će zanimljivo pratiti kretanje dolara, koji je desetljećima do sada bio dominantna globalna valuta.
Premda nijedna druga valuta još nije u stanju da u potpunosti zamijeni dolar na toj poziciji, američka valuta brzo gubi svoju konkurentku prednost u odnosu na kineski juan, smatra ekonomist Roubini (poznat po tome što je predvidio zadnju veliku globalnu krizu 2008.). Obzirom na povećanu upotrebu dolara u naoružanju u svrhe nacionalne sigurnosti i rastuće geopolitičko rivalstvo između zapada i revizionističkih sila kao što su Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja, proces dedolarizacije bi se mogao ubrzati.
U svijetu koji će sve više biti podijeljen na dvije geopolitičke sfere utjecaja, one koje okružuju SAD i Kinu, vjerojatno je da će bipolarni valutni režim na kraju zamijeniti unipolarni. Kina pojačava transakcije u juanima sa svojim stranim partnerima i taj trend će se nastaviti i pojačavati, što će više tržišnih ekonomija u nastajanju pozdraviti jer oni mnogo više trguju s Kinom nego sa SAD-om.
Nove tehnologije poput CBDC-a, swap linija između Kine i njenih partnera te nacionalnih analoga SWIFT sistema za razmjenu poruka samo će ubrzati dolazak bipolarnog globalnog monetarnog i financijskog sustava. Procjena je da bi se zbog svega navedenog, relativni pad američkog dolara kao glavne rezervne valute mogao dogoditi do kraja desetljeća. Zaoštravanje geopolitičkog nadmetanja SAD-a i Kine neminovno će se osjetiti i u bipolarnom režimu globalne rezervne valute.
Zanimljivo, bjeloruski predsjednik izjavio je da će svijet uskoro vidjeti novu moćnu monetarnu uniju, s novom rezervnom valutom. Kina, već tri mjeseca, kupuje ogromne količine zlata.
Naš postojeći ekonomski/financijski sustav mogao bi biti pogođen i tsunamijem zvanim dug izvan kontrole. Svjetski dug je u 2022. dosegao 366 posto svjetskog BDP-a, porast od 14 posto u odnosu na 2021. Snaga ovog utjecaja trebala bi biti ublažena promjenom valute, s FIAT na CBDC. ECB će dovršiti tehnički process najkasnije do rujna, a onda će iduće godine u nekom trenutku biti izglasano uvođenje digitalnog eura.
Nafta raste, plin pada
Državne kriptovalute koristit će se za restrukturiranje duga, no pogodit će tvtke galopirajućom inflacijom i vrtoglavim stopama. One kompanije koje će se moći tome oduprijeti, imati će prilike koje su do prije nekoliko godina bile nezamislive, a ostale će biti pometene. Ono što se dogodilo u periodu između dva svjetska rata je primjer toga što se može očekivati. Zanimljivo, Izvršni direktor Bank of America, druge najveće banke u SAD-u izjavio je da je banka započela s pripremama za default SAD-a prema plaćanju svojih dužničkih obveza.
Hoće li se to uistinu dogoditi ili je to samo priprema banke za potencijalno moguć scenario, vidjet ćemo uskoro. Dodajmo još i da je Credit Suisse Group, druga najveća švicarska banka, objavila najveći godišnji gubitak od globalne financijske krize 2008. i drugu godinu zaredom završila je s gubitkom. Skandali i veliki gubici doveli su do nezapamćenog gubitka klijenata i depozita.
Cijena nafte nije probila granicu od 80 $/bbl, već se oporavila nakon dva tjedna pada cijene i porasla je na tjednoj razini 8 posto. Trenutno je oko 86 $/bbl. S jedne strane pritisak na rast cijene usljed ekonomskog oporavka Kine te poremečaja koji je nastao zbog zastoja u izvozu nafte iz Turske nakon potresa, dok s druge strane zabrinutost oko daljnjeg podizanja kamatnih stopa od strane FED-a u cilju stavljanja inflacije pod kontrolu i neutralizacije ruskog plana da smanji proizvodnju za pola milijuna barela dnevno (oko 5 posto ukupne proizvodnje) u ožujku kao odmazdu za zapadne sankcije.
Saudijska Arabija također je podigla cijene za azijske kupce zbog solidinih izgleda potražnje, dok su nade u oporavak potražnje u Kini nakon što je okončala politiku nulte tolerancije na Covid nastavile podržavati energetska tržišta. OPEC već sada upozorava na ponovnu cijenu nafte od 100 $/bbl usred zaoštravanja fundamenata. Cijena plina pak nastavlja padati. Terminska cijena plina TTF trenutno je pala na 52 €/MWh, nova najniža cijena od rujna 2021. Čini se kako je europska energetska kriza za sada gotova. Europa se približava kraju zimske sezone s oko 2/3 punim skladištima, značajno više od desetogodišnjeg prosjeka od 54 posto za ovo doba godine.
Kukuruz trenutno skuplji od pšenice
Više temperature od uobičajenih, rekordan uvoz LNG-a i porast proizvodnje električne energije iz alternativnih izvora energije uključujući vjetar i nuklearnu energiju, te ušteda energije u domovima i tvornicama obilježja su ove sezone koja su pomogla u izbjegavanju krize i manjka energije. Europa nastavlja tražiti alternative opskrbi ruskim plinom, uključujući Katar i Oman, dok je drugi najveći američki izvoznik LNG-a Freeport nastavio s isporukama nakon havarije prošle godine.
Poruke iz Moskve kako se EU ne pridržava svojih obećanja te kako Rusija nije zadovoljna napretkom po pitanju olakšavanja izvoza roba u sklopu izvoznog koridora odjeknule su agri svijetom protekli tjedan. Jačanje dolara kao i jačanje tenzija u Ukrajini snažno su pogurale cijene žitarica na MATIF-u, koje su narasle na najviše razine u zadnjih mjesec dana. Trenutno je pšenica MATIF iznad 295 €/t, dok je kukuruz iznad 290 €/t.
I cijene na CBOT-u završile su tjedan u pozitivnom trendu, pšenica oko 7,8 $/bu, kukuruz oko 6,8 $/bu, a soja iznad 15,4 $/bu. Blago bullish USDA izvještaj prošlog tjedna samo je potvrdio smjer na burzama. Ponovno postavljanje pitanje opstojnosti izvoznog koridora, kao i smanjena proizvodnja u Ukrajini potaknuli su kupovinu fondova na burzama. Cijene gnojiva nastavljaju padati.
Trenutno je kukuruz na fizičkom tržištu nešto skuplji od pšenice pa mješaone stočne hrane trenutno preferiraju pšenicu zbog većeg udjela proteina. Taj je trend trenutno prisutan u cijeloj Europi. EU je izvezla 19,05 mil tona pšenice do sada (vs 17,85 mil tona prošle godine).
Procjene prinosa potencijalno smanjene
Glavne destiancije su Maroko i Alžir, na koje otpada 28 posto ukupnog izvoza. Izvoz ječma je na 3,16 milijuna tona (za razliku od 5,28 milijuna tona prošle godine). Uvoz kurkuza je na 16,69 mil tona (za razliku od 9,87 milijuna tona prošle godine), dok je uvoz uljane repice 4,62 milijuna tona (za razliku od 3,18 milijuna tona prošle godine).
Zanimljivo je pogledati izvoz iz Ukrajine koji trenutno iznosi 27,7 milijuna tona za razliku od 39,2 milijuna tona prošle godine. Vrijeme u Južnoj Americi utječe na žetvu i sjetvu, koja kasni u odnosu na tempo prošle godine. Vidjet ćemo koliko će to imati utjecaja na ukupni prinos. Za sada se procjene uroda u Argentini smanjuju iz tjedna u tjedan, dok je Brazil konstantan s očekivanim rekordnim urodom soje i kukuruza. I u SAD-u nedostatak vlage utječe na proizvodnju pšenice.
Procjene prinosa mogle bi biti smanjenje ukoliko ne dođe do padalina u tjednima pred nama, posebno jer je pšenica ranije bila izložena snažnoj hladnoći i mrazovima. Izvoz agri proizvoda iz SAD-a u 2021. bio je 213 milijardi dolara (za razliku od 192 milijardi dolara u 2021). Kina je bila najveći kupac, s udjelom od 19,2 posto. Generalno, kada je riječ o žitaricama, hoće li cijena kukuruza i/ili pšenice ići gore ili dolje od početka rata u Ukrajini geopolitika je ključni market mover.
Kod soje je drugačije, tu je više miks fundamenata i financija, te čekanje raspleta priče oko obnovljivih izvora energije u SAD-u, odnosno proizvodnje soje u Južnoj Americi.