Globalna industrija videoigara nakon pandemije zabilježila je pad potražnje, a to je neizbježno rezultiralo i rezanjem troškova
Prihodi od lukrativne gejming-industrije u svijetu ove bi se godine mogli popeti čak na 300 milijardi eura, a što se tiče hrvatskih tvrtki koje proizvode igrice, procjenjuje se da će njihovi prihodi do 2028. porasti na otprilike 103 milijuna eura. Iako su najave i projekcije budućeg rasta vrijednosti industrije videoigara konstantne već godinama, u posljednje se vrijeme čuju i poneka zvona za uzbunu. Rast i razvoj brojnih studija u mnogim zemljama diljem svijeta znače i veću konkuretnost, pa se trenutačno tvorci videoigara bore za svakog novog ili postojećega gejmera, što novim izdanjima, što preinakama i nadogradnjom starih popularnih naslova.
Primjerice, ponovni procvat doživljava kultni ‘Grand Theft Auto‘ (GTA), čije šesto izdanje izlazi najesen. Očekuje se da će igra samo u prednarudžbama premašiti milijardu dolara prihoda, a u prvoj godini generirati čak 3,2 milijarde dolara. Međutim, bit će to više iznimka nego pravilo jer se industrija videoigara još oporavlja od usporavanja nakon koronakrize, a takvi se svjetski trendovi prelijevaju i na hrvatsko tržište razvoja videoigara.
Problem financiranja
Prema podacima Klastera hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA), u 2023. godini ta je industrija u Hrvatskoj zabilježila blagi pad prihoda i dobiti, ali i rekordan broj zaposlenih u tom sektoru. Ukupni prihodi tako su iznosili 56,6 milijuna eura, odnosno 5,2 milijuna eura manje u odnosu na godinu prije. Hrvatska gejming-industrija bilježi znatan rast i razvoj, no još postoji prostor za napredak u odnosu na druge europske zemlje, smatra Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska.
– Prema analizi Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (CGDA), domaći studiji već su prepoznati na međunarodnoj sceni, no potrebna su dodatna ulaganja u infrastrukturu, edukaciju i promidžbu kako bi se dostigla razina najrazvijenijih tržišta – dodaje Ančić.
Muke po svijetu
Unatoč nekoliko velikih i poznatih gejming-tvrtki poput Nanobita, Croteama i Gamepiresa, koje su u vlasništvu stranih izdavača, u Hrvatskoj većinom djeluju mali studiji koji su često i nezavisni izdavači svojih igara. Jedan od takvih indie-studija jest i samoborski Pine Studio. Njegov suosnivač i izvršni direktor Boris Barbir kaže da je najveći izazov za takve manje gejming-studije osiguravanje financiranja.
– Nakon velikog skoka tijekom korone, dogodila se očekivana korekcija i pad gejming-industrije. Prošle godine veliki svjetski studiji otpustili su tisuće radnika, a velika ulaganja i akvizicije, kakve smo godinama prije viđali, znatno su se usporili – komentira Barbir.
Naime, globalna industrija videoigara nakon pandemije zabilježila je pad potražnje, a to je neizbježno rezultiralo i rezanjem troškova. Zbog toga je, primjerice, Microsoft u rujnu 2024. najavio otpuštanje oko 650 zaposlenika u svojim gejming-odjelima, i to samo godinu dana nakon što je za vrtoglavih 69 milijardi dolara kupio jednu od najvećih ‘tvornica‘ igara na svijetu, Activision Blizzard. Također, prema stranici Games Industry Layoffs, više od 33 tisuće ljudi izgubilo je posao u gejming-industriji od 2022., od kojih 15 tisuća, odnosno gotovo pola, prošle godine. Osim Microsofta, u gejmingu su zaposlenike otpuštali vrhunski izdavači Sony, Take-Two, Electronic Arts i Ubisoft. U Hrvatskoj ipak nismo svjedočili otpuštanjima u sektoru razvoja videoigara, barem ne što se tiče rekordne 2023. godine.
Domaća scena
Međutim, u domaćem se gejmingu također nije baš moglo čuti o novim investicijama i preuzimanjima tijekom 2023. i 2024., kada je cijela informacijsko-tehnološka industrija u svijetu proživljavala znatno usporavanje rasta. Nakon što je 2020. švedski Stillfront kupio Nanobit, a američki Devolver Digital preuzeo Croteam, zadnje veće ulaganje dogodilo se potkraj prosinca 2022. kada je britanski proizvođač i izdavač videoigara Jagex preuzeo hrvatski studio Gamepires, najpoznatiji po izradi popularne igre preživljavanja ‘SCUM‘ koju je platforma za igre Steam svojedobno uvrstila na popis stotinu najigranijih. Tomislav Pongrac, suosnivač i kreativni direktor Gamepiresa, istaknuo je da im partnerstvo s Jagexom pruža priliku da podignu ‘SCUM‘ na višu razinu, a Andrej Levenski, suosnivač i tehnički direktor, za Lider je tada otkrio da su se za prodaju odlučili jer su planirali ubrzati rast tvrtke. Godinu 2023. Gamepires je, prema javno dostupnim podacima, završio s 3,5 milijuna eura prihoda, a 2022. (prije prodaje) uprihodovao je 4,4 milijuna eura. O poslovanju u 2024. čelnici Gamepiresa do zaključivanja ovog članka nisu odgovorili na Liderov upit, stoga ćemo je li Gamepires možda nadmašio rekordnih sedam milijuna eura prihoda iz pandemijske 2020. doznati tek kada prođe rok za predaju financijskih izvješća, a podaci o financijskim rezultatima tvrtki u Hrvatskoj za prošlu godinu budu javni.
I da nije, zasigurno ne bi bio jedini studio koji još nije ponovio uspjeh iz pandemijskih godina, kada su mnogi utjehu od te svjetske nedaće, htjeli, ne htjeli, zatvoreni u svojim domovima tražili u videoigrama. Kako je nedavno prenio Financial Times, svjetsku gejming-industriju u posljednje vrijeme osim nedostatka financiranja muči i smanjenje vremena igranja po igraču, kao i broja igrača, koji danas radije skrolaju po TikToku. Tržište je također prezasićeno novim igrama. Ipak, stručnjaci i ljubitelji igara vjeruju da će cijela industrija nastaviti lagano, ali stabilno rasti u ovoj i godinama pred nama.
Velika očekivanja
Potvrđuje to i primjer samoborskog Pine Studija. Naime, tvorcu koji sam izdaje svoje igre u kategoriji escape rooma prihodi u 2024. nešto su veći od očekivanih, ponajviše zato što je izdao dva dodatka za svoju uspješnicu ‘Escape Simulator‘. Barbir ističe da su se oba ta dodatka pokazala kao pun pogodak jer su prestigli 4,1 milijun eura prihoda iz 2023. godine.
– To je odličan rezultat s obzirom na to da već više od tri godine nismo imali novi veliki projekt. Trenutačno radimo na tom novom velikom projektu – nastavku ‘Escape Simulatora‘. Još ne mogu otkriti više detalja, osim da smo podigli kvalitetu produkcije na novu razinu i da su očekivanja velika – dodaje Barbir.
Što se tiče cjelokupne, doduše, male hrvatske gejming-industrije, Barbir se ne smatra dovoljno stručnim da je usporedi s industrijama drugih država. Međutim, i on primjećuje da sve više kvalitetnih igara dolazi iz Hrvatske, što mu je jako drago.
Ulaganje u budućnost
Jedna bi stvar ipak mogla snažnije potaknuti rast naše gejming-industrije, a to je dugoočekivani sporazum o ukidanju dvostrukog oporezivanja hrvatskih tvrtki koje prodaju svoje proizvode i usluge na tržištu Sjedinjenih Američkih Država, koji još nije ratificiran, pa domaći studiji izvozom u SAD gube i dalje znatne iznose na dvostruko plaćanje poreza. IT zajednica u Hrvatskoj nada se ratifikaciji u američkom Kongresu u idućih godinu dana, odnosno tijekom 2026. godine.
Ključnu ulogu u jačanju gejming-industrije u Hrvatskoj mogu imati i drugi povezani sektori. Na primjer, rastu gejminga pomoći može telekomunikacijski sektor, i to organizacijom i podrškom turnira i događaja, ali i unaprjeđenje mrežne infrastrukture i zajedničkih marketinških aktivnosti.
– Vjerujemo da gejming-industrija u Hrvatskoj ima velik potencijal, a ulaganja u edukaciju i promidžbu, kao i snažnija suradnja između različitih sektora mogu dodatno osnažiti njezinu poziciju na europskoj gejming-sceni – smatra Ančić, a primjećuje i da interes publike za gejming i e-sport u Hrvatskoj iz godine u godinu raste.
Upravo zbog tog rastućeg zanimanja, ali i rasta cijele industrije videoigara, Hrvatska će uskoro dobiti prvi centar za gejming-industriju, čija je gradnja nedavno počela u Novskoj. Projekt je to vrijedan više od šezdeset milijuna eura, a dio sredstava osiguran je putem europskog Fonda pravedne tranzicije. Time će Hrvatska, između ostaloga, za dvije godine dobiti fakultet za obrazovanje stručnjaka u području gejminga, za čime već godinama vape mladi ljubitelji igara, ali i poslodavci. U centru će, naravno, biti smještena i e-sportska arena za održavanje velikih gejming-turnira, također prva u Hrvatskoj. Ipak, u usporedbi s, recimo, Poljskom, koja među europskim zemljama prednjači u industriji videoigara, a poljski grad Katowice već godinama slovi kao središte gejminga, za hrvatski gejming priča s otvorenjem centra i daljnjim razvojem poslovanja ovdašnjih studija tek počinje.