U Hrvatskoj se, u nekim slučajevima čak i dulje od desetljeća, kiseli niz velikih turističkih projekata koji su zadnjih par godina upali u novi niz okolnosti koje prijete da ih dodatno uspore ili otkažu. Nekima kao da više nema pomoći i svi su od njih odustali, neki krenu pa stanu, pa tako godinama, do neke nove okolnosti. Razlozi za odugovlačenja su razni, imamo investitore koji su ušli u projekte s nemogućim zahtjevima i očekivanjima, one koji su odustali pa su ih zamijenili novi, mešetare koji čekaju dobru priliku za prodaju, one koje je ne jednom zaribala administracija, pa su preko noći ostali bez dijela zemljišta koje su kupili, ili su se izmijenili uvjeti gradnje. Neki bi se čak i mogli realizirati u dogledno vrijeme. Naveli smo tu samo neke.
Kupari su najveći turistički projekt koji nikako da dočekamo, i po visini ulaganja i zahvata, i po značaju koji bi revitalizacija ove cijele zone imala za lokalnu ekonomiju i budućnost čitave destinacije. Ali čini se, što veći projekt, to se dulje razvuče zbog niza detalja na kojima može zapeti. Ukratko, priča ide tako da je 2015. godine, nakon godina pripreme projekta obnove bivšeg vojnog odmarališta, na natječaju za dobivanje koncesije na 99 godina u projekt ušao ruski ulagač, tvrtka Avenue ulaganja na čelu sa Sergejem Gljadelkinom, koja je ujedno bila i jedini ponuditelj. Otvorenje superluksuznog kompleksa, tad pod brendom Marriotta najavljeno je za bilo za 2020. no stvar je zapinjala na detaljima izrade detaljnih urbanističkih planova, od infrastrukture nadalje. U međuvremenu Gljadeljkin odustaje, te 2022. godine u potpunosti prodaje svoj udio u Avenue ulaganjima tvrtki HPL Croatia Limited, koja je u stopostotnom vlasništvu singapurskog Hotel Properties Ltd. Time se otvara nova stranica za Kupare, projekta koji bi sad trebao biti u finalnoj fazi izrade potrebne dokumentacije, UPU-a i konačnog izdavanja građevinske dozvole.
U susjedstvu Kupara su Hoteli Plat, još jedan projekt koji od privatizacije 2015. godine nikako doći na svoje, a usporavanje ovog projekta vezano je uz pad Agrokora. Trebalo je vremena da se raspetljaju vlasnički odnosi, prođe covid kriza, da bi naposljetku lani u proljeće Hotele Plat u potpunosti preuzela Karisma, koja sad ima plan ulaganja veća od 100 milijuna eura. Kako su priopćili prilikom preuzimanja, potpunim preuzimanje vlasništva i upravljanja Karisma želi omogućiti realizaciju ambicioznih planova za Hotel Plat i to u smislu najboljih svjetskih praksi uklopljenih u lokalnu zajednicu i ekološke standarde.
S krajnjeg juga idemo na sjever, i prisjećamo se velebnog projekta Brijuni rivijera, i ideje da se bivši vojni objekti na lokacijama Muzil i Hidrobaza kod Pule u vlasništvu države privedu turističkoj i rekreacijskoj svrsi. Bili su to ambiciozni projekti izgradnje luksuznih hotelskih objekata i sadržaja za turiste i javnost, a projekt je trebala razviti tvrtka Brijuni rivijera. Tvrtka još postoji ali služi samo za upravljanje autokampom Pineta, budući da i po zakonu o upravljanju državnom imovinom upravlja Ministarstvo graditeljstva. Ono će u skladu sa zakonom, a s ciljem revitalizacije državne imovine, i donijeti natječaje za investitore na lokacijama, no bilo bi dobro da prije toga lokalna zajednica definirati što uopće želi imati na navedenim lokacijama.
Mjesto radnje također Istra, i jedan od projekata rekordera na čekanju, Projekt Golf Marlera u Ližnjanu, projekt težak više od stotinjak milijuna eura koji bi se trebao prostirati na 126 hektara. O projektu se govori zadnjih 20-tak godina, pa iako postoje sve građevinske dozvole za gradnju hotela i golf terena, još ništa od realizacije.
Na čekanju je i projekt Dolphin Capital Investorsa, osnivača tvrtke Azurna uvala, koji su projekt izgradnje turističkog naselja ‘Uvala Livka, Otok Šolta‘ u uvali Stomorska na otoku Šolta pokušavali provesti još od 2005. godine. Radi se o kompleksnom i skupom projektu koji uključuje i značajna ulaganja u osnovnu infrastrukturu, i to na otoku koji nema suvisao hotel i turizam počiva na privatnom smještaju. Ovo je ulaganje još prije ovih poskupljenja i inflacije procijenjeno na više od 130 milijuna eura, a uključivalo je izgradnju elitnog turističkog naselja, s hotelom od pet zvjezdica i stotinjak soba, sa spa i wellness centrom, restoranom, caffe barom, klubom na plaži.
I za kraj, ekstrem s Kvarnera, i opet Rusi. Haludovo u Malinskoj bi se trebalo početi prodavati kao turistička atrakcija, školski primjer što se dogodi kad biser dođe u krive ruke, i tamo ostane. Sigurno bi dobro išle ture po dvoranama bivšeg hotela u kojima su se nekad šepirile Playboyeve ljepotice, uz priču o bogatom Rusu vlasniku koji se svakog ljeta s ekipom praćaka u neposrednoj blizini ruševine, dok čeka da mu općina ispuni muzičke želje. Da, priča je toliko banalna, a opet na našem najvećem otoku zacementiran stoji na desetke milijuna eura vrijedan projekt.
Cijelu priču o turističkim evergreen projektima pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.