Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Da su tržišta volatilna više i nije neka vijest. Trenutni faktori koji utječu na volatilnost tržišta su rat i geopolitika, politika FED-a i kamatne stope u borbi sa inflacijom, lockdown u Kini, fundamenti svake pojedine robe. Sve skupa doprinosi velikim političkim napetostima u svijetu jer rast cijene hrane i energenata može dovesti do gladi i/ili nemira u ionako nestabilnim regijama poput Afrike, Bliskog Istoka ili čak Srednje Amerike.
Sankcije koje zapadne zemlje uvode Rusiji za sada još uvijek ne daju očekivane rezultate (prestanak rata). Nove sankcije uključuju zabranu uvoza ugljena iz Rusije od kolovoza (vrijednog 4 milijardi eura godišnje), totalnu zabranu transakcija za četiri ključne ruske banke (uključujući i VTB, drugu najveću banku), koje čine ukupno 23 posto tržišta Rusije, kako bi se oslabio ruski financijski sektor. Pored toga tu je i zabrana uvoza roba iz sektora koji čine rusku ekonomiju posebno ranjivom, vrijednih 10 milijardi eura, poput poluvodiča, elektronike, pojedine mehanizacije i transportne opreme te specifične zabrane uvoza, vrijedne gotovo 5,5 milijardi eura koje se odnose na razne proizvode od drveta do betona, od morskih plodova do alkohola.
Sve navedeno će imati utjecaja na burzovne robe. Svijet procjenjuje da se može prilagoditi životu bez Rusije, ali pitanje je uz koju cijenu? Coface procjenjuje duboku recesiju za rusko gospodarstvo od 7,5 posto u 2022., a snižena je i procjena rizika Rusije na vrlo visok rizik (D). Sve će to imati najveće posljedice za europska gospodarstva u vidu povećane inflacije i smanjenja rasta BDP-a. U slučaju prekida isporuke plina, BDP bi mogao pasti dodatna 4 boda, što bi značilo recesiju, odnosno u konkretnom slučaju stagflaciju.
Tok roba iz Crnog mora bit će dugo poremećen
Većina roba je u super bullish ciklusu, stoga postoji mogućnost da do lipnja pojedine robe poput nafte, palminog ulja, zlata ili primjerice kave dosegnu rekordne razine s kraja veljače/početka ožujka, dok bi žitarice/uljarice mogle doseći i apsolutne povijesne rekorde što se tiče cijena. U tom kontekstu svakako treba pripaziti i na dolar. JP Morgan procjenjuje da bi cijene burzovnih roba mogle rasti još 40 posto! Kada god i kako god da se završi rat u Ukrajini, tok roba iz Crnog mora bit će poremećen mjesecima, s obzirom na devastaciju infrastrukture u lukama i potrebu za razminiravanjem. Stoga ne iznenađuje da osiguravajuća društva integriraju taj rizik i povećavaju trošak svih tokova roba iz crnomorskog bazena.
Procjene su da će najnoviji podaci o inflaciji u SAD-u pokazati daljnji rast infalcije na 8,5 posto! Američki FED mora donijeti odluku – inflacija ili recesija. FED mora savršeno pogoditi balans i tajming svojih mjera, jer u suprotnom riskira još veću inflaciju uz stagnirajuću ekonomiju ili ako postanu previše agresivni u povećanju kamatnih stopa uvlačenje gospodarstva u recesiju.
Oklada tržišta je recesija tj. da će FED ići u borbu protiv rastuće inflacije previše agresivno riskirajući recesiju u (bližoj) budućnosti. Procjenjuje se da je inflacija veća od 5 posto u gotovo 60 posto razvijenih ekonomija, a preko 7 posto u 55 posto zemalja u razvoju. Također, procijenjeno je da će globalni javni dug ove godine narasti na rekordnih 71 trilijun dolara. Vjerojatno se kao i ja pitate koliko je to uopće nula? To je 71 + 18 nula. Pitanja za razmišljanje – je li dosadašnja globalizacija dovela do toga da su cijene prejeftine, pa se sada nalazimo u procesu cjenovnog prilagođavanja? Koliko je trenutna inflacija posljedica paničnog trgovanja na burzama?
Cijena nafte je u padu drugi tjedan za redom i trenutno se ponovno trguje na razinama ispod 100 $/bbl. Nakon što je SAD potvrdio otpuštanje zaliha nafte, isto su najavile i članice IEA – otpuštanje 60 milijuna tona barela zaliha nafte, u cilju stvaranja pritiska na cijene nafte i kako bi se nadomjestili količine izgubljene iz izvoza Rusije. Dodatno, rast broja zaraženih u Kini koronom i povezani lockdown negativno utječe na potražnju Kine za naftom. S druge pak strane, najveći izvoznik nafte na svijetu, Saudijska Arabija, povećala je premije na naftu jer smatra da je nafta u odnosu na ostale energente gotovo pa besplatna. Stoga ne treba čuditi da članice OPEC+ grupe nisu pokazale značajan interes da povećaju proizvodnju na više od ranije planiranog povećanja od 400.000 barela dnevno.
Isporuke plina iz Rusije za sada se izvršavaju bez zastoja, sukladno ugovorenim količinama. Pored toga sve je više isporuka LNG-a, a dolazak toplijeg vremena smanjuje neizvjesnost oko eventualnih prekida u opskrbi plinom. Cijene ugljena su ispod 300 $/t, što je daleko od rekordne razine od 430 $/t iz ožujka.
Agri tržišta u porastu
Prema FAO, indeks cijene hrane je dosegao novi rekord od 159,3 boda (vs 141,4 boda u veljači), što je rast od 12,6 posto u samo mjesec dana, odnosno 33,6 posto u odnosu na ožujak 2021. Indeks je rastao 17 posto za žitarice i 23 posto za biljna ulja u mjesec dana! Prema procjenama Europske komisije, izvoz pšenice iz EU mogao bi doseći 40 milijuna tona sljedeće sezone kako bi zadovoljio globalnu potražnju, a izvoz svih žitarica 49 milijuna tona (+14 posto vs 21/22). S druge strane, uvoz kukuruza u EU mogao bi značajno pasti na samo 9 milijuna tona zbog nedostatka roba iz Ukrajine. Osim toga povećane su procjene proizvodnje repice u EU na 18,1 milijuna tona (vs 17 milijuna tona 2021) te proizvodnje suncokreta na 11,2 milijuna tona (vs 10,5 milijuna tona).
Generalno, agri tržišta su u porastu, unatoč pomalo bearish USDA izvještaju u petak. To je posljedica rata koji još traje i straha da bi velika izvozna luka Odesa mogla biti sljedeća meta ruskih napada, neizvjesnosti oko sjetve i žetve u Ukrajini, nepovoljnih vremenskih uvjeta u Južnoj Americi te strah od suše i efekta La Niña u SAD.
Spomenuti izvještaj u petak vrlo je bitan u svijetu agri trgovine, stoga se volatilnost tržišta uvijek poveća u danima prije i nakon izlaska izvještaja. Neki od najznačajnijih podataka su – procjena proizvodnje kukuruza 1,21 milijardi tona (vs 1,26 milijardi tona procjena iz ožujka), procjena proizvodnje pšenice 778,8 milijuna tona (vs 778,5 milijuna tona procjena iz ožujka), procjena proizvodnje soje 350,7 milijuna tona (vs 353,8 milijuna tona procjena iz ožujka).
Što se tiče globalnih zaliha, procjena zalihe kukuruza 305,5 milijuna tona (+4,5 milijuna tona u odnosu na ožujak), procjena zalihe pšenice 278,4 milijuna tona (-3,1 milijuna tona u odnosu na ožujak), procjena zalihe soje 89,6 milijuna tona (-0,4 milijuna tona u odnosu na ožujak).
Također, vrlo je zanimljivo pogledati i procjenu svjetskog izvoza (i usporediti ju sa proizvodnjom). Globalna procjena izvoza kukuruza 189,7 milijuna tona (-2,9 milijuna tona u odnosu na procjenu iz ožujka), procjena izvoza pšenice 201,7 milijuna tona (-3,06 milijuna tona u odnosu na procjenu iz ožujka), procjena izvoza soje 155,3 milijuna tona (-3,3 milijuna tona u odnosu na procjenu iz ožujka).
Vrlo pesimistične procjene žetve u Ukrajini
Zbog pada globalnih zaliha pšenice i izvoznog potencijala zemalja izvoznica (ali i gore navedenih ostalih razloga) što je bilo pomalo iznenađujuće za tržište koje je očekivalo rast zaliha, cijene pšenice su porasle te povukle za sobom i rast cijena kukuruza i soje. Futuresi novog roda kukuruza na CBOT (CX222) na najvišoj razini. Generalno, tržišta se okreću novim rodovima na burzama te se tako mijenja i fokus sudionika s futures ugovora za svibanj, na ugovore za rujan ili prosinac.
Dodatan poticaj tržištu dale su nepovoljne vijesti iz Argentine – zabilježeni su mrazovi koji su pogodili usjeve kukuruza i soje. No glavni bullish poticaj proteklog tjedna za tržišta stiže iz Ukrajine i SAD-a. Izašle su vrlo pesimistične procjene žetve u Ukrajini od strane APK i UAC. Prema njima gubitak proizvodnje pšenice, kukuruza, ječma i suncokreta bit će 47,5 milijuna tona u odnosu na prošlu godinu (usporedbe radi, ukupna godišnja proizvodnja navedene četiri kulture u Hrvatskoj je malo iznad 3,6 milijuna tona). Podloga za to je i usporedba ukrajinskog izvoza u ožujku u odnosu na veljaču – kukuruz -72 posto, pšenica -75 posto, ječam -95 posto, suncokretovo ulje -85 posto.
U SAD, ocjena stanja usjeva pšenice je najgora od 1996. godine, što je svakako nešto što je tržište htjelo izbjeći u kontekstu dostupnosti robe kada nema (neće biti) Ukrajine na tržištu. Iako smo fokus stavili na kukuruz, pšenicu i soju, i ostale agri robe rastu, ponajviše zbog rasta cijene šećera, kave i kakaovca. U tom kontekstu ne treba čuditi da je Rabobank povisio procjenu buduće cijene futuresa pšenice na CBOT-u – pšenica u rasponu 10,5-11,8 $/bu, a kukuruz 7,50-8,00 $/bu.
London Metal Exchange (LME) zalihe metala su dosegle najnižu razinu još od 1997. Unatoč tomu, cijene metala u blagoj su korekciji zbog lockdowna u Kini koji je poremetio planirane gospodarske aktivnosti.
