Bura je brijala Kvarnerom iako smo već zagazili u travanj i unatoč tomu što su već prošle sve tri marčane bure. Toga jutra trebalo je čvrsto držati upravljač na autocesti koja je zbog olujnih udara bila zatvorena za kamione. Brijalo je i od Halubja prema Viškovu. Pust je prošao, ali u središtu općine na vječnoj su straži skulpture Halubajskih zvončara. Njih je UNESCO, zajedno s ostalim zvončarskim skupinama s područja Kastavštine, uvrstio na popis nematerijalne kulturne baštine svijeta.
No u Viškovu nismo zbog zvončara, nekadašnjih pastira (halupa je pastirska koliba), nego zbog današnjih poduzetnika. Došli smo provjeriti kako funkcionira općina s najvećim brojem stanovnika (16.084 prema popisu 2021.), koja je ujedno jedinica lokalne samouprave s najrazvedenijom gospodarskom strukturom u Hrvatskoj. Naime, najveća je tvrtka registrirana u Viškovu Ekoplus, komunalno poduzeće koje upravlja Županijskim centrom za gospodarenje otpadom Marišćina. Njegov prihod od 9,2 milijuna eura samo je 4,7 posto prihoda svih tvrtki sa sjedištem na području općine. To je najmanji udjel najveće tvrtke u cijeloj Hrvatskoj, manji čak i od Inina udjela od 5,2 posto u zagrebačkim prihodima.
U Viškovu posluje oko 700 tvrtki i 460 obrtnika s ukupno oko 3000 zaposlenih. Od osnutka općine i izdvajanja iz Rijeke (prije trideset godina) broj stanovnika više se nego udvostručio, a u posljednjem desetljeću, obilježenom općom depopulacijom, u Viškovu je broj stanovnika porastao za 11 posto. Taj višak od 1639 stanovnika rekordan je među svim općinama i gradovima u Hrvatskoj.
Stambena gradnja i briga za djecu
Pa kakav je to demografski recept made in Viškovo? Ubrzani rast počeo je građevinskim bumom. Otprilike 2006., kad Rijeka nije imala prostora za širenje, Viškovo je raspolagalo građevinskim zemljištem na kojem se moglo graditi i imalo je tada usklađenu gruntovnicu i katastar. Zato su ga prepoznale mlade obitelji iz Rijeke i okolice – ondje je bila riješena komunalna infrastruktura, a cijene kvadrata bile su povoljne. Taj zamah zadržan je do danas.
– Glavni je razlog taj što mi u Viškovu obitelj i njezin sveobuhvatni razvoj pratimo od najranijih dana – objašnjava općinska načelnica Sanja Udović, koja je na čelu te općine u trećemu mandatu (od 2013.), a prije toga odradila je i jedan mandat kao zamjenica načelnika.
Općina najprije daje potpore za nabavu opreme novorođenčadi, zatim subvencionira predškolski odgoj – jednako za općinski vrtić ili jednu od šest privatnih ustanova – i smještaj u obrtima za čuvanje djece. U osnovnoj školi pomaže nabavom radnih bilježnica, slijede stipendije za izvrsne srednjoškolce i studente, a od ove godine uveden je i mjesečni dodatak za deficitarna zanimanja.
– Podatak da je gotovo četvrtina našeg proračuna namijenjena ostvarivanju prava djece i mladih dovoljno govori – zaključuje načelnica Udović.
Nisu zadovoljni samo roditelji. Poduzetnici imaju dvije poduzetničke zone – Marinići K-1 i Mavri – gdje je svoje sjedište na 30-ak hektara pronašlo 60-ak tvrtki. Treću zonu, Marišćinu K-2, na dodatnih sedam hektara s kompletnom infrastrukturom u susjedstvu Centra za gospodarenje otpadom čeka raspisivanje natječaja.
Suživot s odlaganjem otpada
U drugim dijelovima Hrvatske lokalna zajednica žestoko rogobori protiv projekata odlaganja otpada. Sanja Udović iznimno je kritična prema cijelom sustavu i u vezi s tim ta je nezavisna saborska zastupnica u Klubu socijaldemokrata istupala još kad je bila članica SDP-a.
Centar bi trebao raditi bez negativnih utjecaja na okoliš, ali katkad to nije slučaj. Ipak, treba reći da je uza sve probleme Marišćina Viškovu donijela gradnju obilaznice. Uz udaljenost od naseljenog područja dobra je prometna povezanost prednost jer nema ograničenja za buku i drugih posljedica koje idu uz industrijske pogone. Ondje će se moći smjestiti skladišno-prodajni prostori, trgovine na veliko, poduzetnički inkubatori, komunalne i servisne djelatnosti, ali i pogoni za proizvodnju, preradu i obradu prehrambenih, tekstilnih, metalnih, betonskih i drugih proizvoda. Zato je zanimanje za novu zonu već sad veliko. Očekuje se da će tri platoa poduzetnicima biti na raspolaganju od jeseni, a predviđa se da bi cijena mogla biti oko pedeset eura po četvornome metru.