Gotovo 50 tisuća stanova u Zagrebu zjapi prazno. Proizlazi to iz analize koju je Lider napravio na osnovu podataka Državnog zavoda za statistiku i podataka o potrošnji električne energije od HEP ODS-a.
Naime, prema preliminarnim podacima DZS-a iz popisa stanovništva 2021. godine u Zagrebu živi oko 300 tisuća kućanstava, a broj stambenih jedinica iznosi čak 393 tisuće. Budući da se dio stanova iznajmljuje turistima kroz dnevni najam te da u zagrebačkim stanovima živi priličan broj studenata koji su vjerojatno kao svoje mjesto prebivališta naveli druge gradove, za pretpostaviti je da svih 90 tisuća stanova, koliko iznosi razlika u broju kućanstava i stambenih jedinica, nisu prazni. No, zbog neprijavljivanja podstanara radi neplaćanja poreza, teško je doći do stvarne brojke o iznajmljenim stanovima, bilo da je riječ o turističkom ili dugoročnom najmu.
Kako bi ipak došli do okvirne brojke praznih stanova ili onih koji se tek povremeno koriste, zatražili smo od HEP-a podatke o broju stanova koji imaju godišnju potrošnju električne energije manju od 500 kWh (prosječno kućanstvo troši oko 3500 kWh).
- Iz kategorije kućanstvo 47.567 njih ima potrošnju manju od 500 kWh godišnje – glasi odgovor koji smo dobili iz HEP ODS-a.
HEP ODS u Zagrebu inače ima priključeno 402 tisuće obračunskih mjesta, što je za oko 10 tisuća više nego što je DZS popisao stanova pri zadnjem brojenju stanovništva. Pitanje je od kuda proizlazi ta razlika - iz činjenice da neka kućanstva imaju dva mjerna mjesta ili dio stanova nije popisan? Ako je suditi po podacima o broju sagrađenih stanova, neke nekretnine ‘nestale‘ su s popisa.
Naime, ukupan broj stanova u Zagrebu prema Popisu iz 2021. godine iznosi 393,4 tisuće, dok je prema podacima iz 2011. godine u glavnom gradu Hrvatske bilo 384 tisuće stanova. Dakle, broj stanova se prema novom popisu povećao za samo devet tisuća, dok je u isto vrijeme prema podacima DZS-a u periodu od 2012. do 2021. godine sagrađeno 19,8 tisuća stanova. Tome treba još pribrojiti i novosagrađene kuće, čime bi se brojka novih stambenih jedinica trebala povećati za više od 20 tisuća, a ne devet.
Milijarde u ciglama
Da brojke baš ne ‘štimaju‘ i da dio stanova sigurno nije popisan može se zaključiti i usporedi li se broj stanova za stalno stanovanje po gradskim četvrtima. U Donjoj Dubravi, Donjem Gradu i na Medveščaku, ‘nestalo‘ je više od po tisuću stanova po gradskoj četvrti. Za Donji Grad i Medveščak se to još može objasniti činjenicom da su možda popisani kao stanovi za najam turistima ili za poslovnu namjenu, no teško da su iz statistike nestale 1262 nekretnine u Donjoj Dubravi jer su prenamijenjene za turizam ili u poslovne svrhe. Čak štoviše, broj stanova u toj gradskoj četvrti trebao bi biti veći nego 2011. godine jer su tamo tijekom godina niknule brojne nove zgrade.
U svakom slučaju, broj kućanstava i na ovom popisu, kao i na onom iz 2011. godine premašuje broj stanova namijenjenih za stanovanje. Prema posljednjem popisu bilo je tri tisuće kućanstava manje nego 2021. godine, a broj stanova za stalno stanovanje, povećan je za devet tisuća (u stvarnosti vjerojatno za 20 tisuća).
S obzirom na navedeno, broj privremeno nenastanjenih stanova vjerojatno se dodatno povećao (po definiciji to su neuseljeni stanovi, stanovi koji su ispražnjeni radi preseljenja ili izvođenja građevinskih radova, stanovi koji su privremeno nenastanjeni jer se trebaju prodati ili iznajmiti te stanovi kućanstava koja žive u drugom stanu na istoj ili drugoj adresi u istome ili drugom naselju, a stari privremeno ne koriste niti ga iznajmljuju). Prema popisu 2011. godine, takvih stanova bilo je gotovo 70 tisuća, no vjerojatno se dio njih iznajmljuje na ‘crno‘.
Upravo zbog skrivanja stvarnih podataka i posljedično manjkave statistike, nije jednostavno doći do točne brojke o praznim stanovima, pa je procjena s početka teksta od oko 50 tisuća praznih stanova, na osnovu potrošnje električne energije, najbolje s čim trenutno raspolažemo. Uzmemo li u obzir prosječnu veličinu stana u Zagrebu od 70 kvadrata i cijenu od 2100 eura, doći ćemo do frapantne brojke od 7,35 milijardi eura vrijednosti stanova koji nisu u upotrebi.
I dok cijene stanova u Zagrebu rastu po dvoznamenkastim stopama, Hrvati su dakle spremili 7,35 milijardi eura u ‘cigle‘. Razlozi su poznati – oblik štednje, zaštita od inflacije, spremanje viška zarađenog u turizmu ili da se ‘nađe kad dijete pođe na fakultet‘.
Takva štednja sigurno bi bila manje popularna kada bi se napokon uveo porez na ‘višak‘ nekretnina ili barem na one nekretnine koje nisu stavljene u funkciju. No, takva nepopularna mjera, prema najavama, čekat će sastavljanje nove Vlade.