Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Volatilnost na tržištima se nastavlja, a bauk recesije dominira financijskim tržištima koja, s različitim dubinama, gube tlo pod nogama. Agri robe su također pogođene i njihove cijene nastavljaju padati. Isto vrijedi i za cijene plina. Jedina iznimka su nafta i zlato koje je zadržalo svoju vrijednost, dok su ostali metali na tjednoj razini ostali neutralni ili im je cijena blago pala.
Indeks straha VIX pao je ponovno ispod 23, dok je DXY indeks snage dolara i dalje ispod 105, a odnos eura i dolara na razini 1,06. Nakon više mjeseci velike volatilnosti, kraj godine obilježit će fondovi i njihovo uzimanje profita na pozicijama pred kraj nove godine. U svakom slučaju, iza nas je vrlo zanimljiv tjedan što baš i nije pravilo za prosinac. Na njega su utjecali podaci o inflaciji u SAD-u i eurozoni, novo povećanje kamatnih stopa, ali i situacija s koronavirusom u Kini.
Fed povećao kamatne stope i rizik od recesije
Inflacija u SAD-u studenom iznosila je 7,1 posto, iako je očekivanje tržišta bilo 7,3 posto. Nastavlja se trend usporavanja inflacije u zadnja četiri mjeseca. Slijedom toga, američki FED na zadnjem sastanku povećao je kamatne stope za dodatnih 50 baznih bodova. Investitori su očekivali takav potez FED-a, ali ne i procjene da će kamate biti povećane na više razine nego što se to očekivalo te da će se na tim razinama zadržati duže nego što se očekivalo.
Procjene su da će konačna kamatna stopa na kojoj će se zaustaviti ciklus povećanja kamata dosegnuti 5,1 posto (tržišta su očekivala da će to biti ispod 5 posto). Na toj bi razini FED zaustavio ciklus povećanja troškova zaduživanja i pričekao dok se ne vidi kako sve to skupa utječe na inflaciju. Zadnja stvar koju FED želi jest povratak inflacije u 2023. godini. Ovakva politika i stav FED-a dodatno će povećati rizik od recesije iduće godine te je razumljiv pad optimizma i razočarenje koje je nakon sastanka prevladalo na tržištima.
Čini se da je inflacija i u Europi konačno dostigla vrhunac prošlog mjeseca. Prema najnovijim podacima, inflacija je pala na 10 posto u studenom. Europska središnja banka podigla je svoje kamatne stope također za dodatnih 50 baznih bodova (premda se očekivalo povećanje od 75 baznih bodova), baš kao i FED. Međutim, to nije spriječilo euro da dodatno ojača u odnosu na dolar, utječući time na konkurentnost robe europskog podrijetla.
Kineska inflacija?
Što se tiče Kine, čini se da će put do oporavka biti težak. Nakon euforije o popuštanju mjera, elan je splasnuo jer stvarnost tone dok se broj slučajeva koronavirusa nastavlja povećavati. To za sobom vuče sve više problema s preopterećenjima u logistici, prenapučenim bolnicama i gomilanjem zaliha. Prema procjenama, Kina je usred prvog od tri predviđena vala zaraze za ovu zimu, a imunitet krda mogao bi se postići tek sredinom iduće godine. Sve je to već viđeno kod nas u vrijeme kada je pandemija bila ‘vruća tema‘. Ponavlja li se povijest ovdje? Trebamo li se pripremiti za kinesku inflaciju? Poslovno povjerenje u Kini najniže je od siječnja 2013. godine, prema zadnjem World Economics istraživanju. Takva situacija u Kini definitivno je bearish signal za potražnju te generalno za tržište.
Prema Svjetskoj banci, 69 najsiromašnijih zemalja svijeta imaju 62 milijarde dolara dospijelog vanjskog duga za platiti, što je povećanje od 35 posto u odnosu na prošlu godinu.
EU je stavila digitalni euro među svoje top prioritete – CBDC će biti spreman za upotrebu prije izbora u proljeće 2024. Istovremeno, Banka za međunarodna poravnanja (BIS) novom mjerom dopušta da od 1. siječnja 2025. banke do 2 posto svojih rezervi drže u kriptovalutama. U međuvremenu, tijekom trećeg kvartala, centralne banke kupile su ukupno 400 tona zlata.
Cijena nafte porasla, plina pala
Cijena nafte Brent na početku tjedna blago ispod 80 $/bbl. Podršku tržištu daje odluka Bidenove administracje da obnovi svoje zalihe nafte, nakon što su jedan veći dio zaliha otpustili tijekom godine (naravno, po većim cijenama od trenutne) kako bi pomogli svijetu u borbi s rastućim cijenama energije.
Nametnuto gornje ograničenje na rusku naftu za sada nije ozbiljnije ugrozilo tokove roba, a vodeći kupci Indija i Kina izjavili su da ne očekuju probleme.
I dok su na tjednom nivou cijene nafte porasle, cijene plina su pale više od 18 posto na tjednom nivou. Plin TTF započinje novi tjedan na razini ispod 110 €/MWh, što je najniža razina u zadnjih mjesec dana. Brige oko zaliha su splasnule nakon što je završen prvi val zahlađenja u Europi te uslijed očekivanja o usporavanju industrijske potražnje za plinom i energijom tijekom praznika. Dobru razinu popunjenosti zaliha plina podupiru i rekordni uvozi LNG-a, povećana proizvodnja energije iz vjetroelektrana te veća proizvodnja u francuskim nuklearkama.
Od početka rata već je utrošeno preko 700 milijardi eura za pomoć gospodarstvu i domaćinstvu u EU kako bi se prebrodila energetska kriza. Nakon više mjeseci pregovaranja, EU lideri konačno su se jučer dogovorili oko postavljanja gornjeg ograničenja na cijenu plina na iznos od 180 eura za megavat sat.
Agri robe još uvijek nestabilne
Agri robe su i dalje pod pritiskom. Više je to rezultat prodaje od strane fondova nego što je to pritisak od strane fundamenata. Premija rizika rata manje više je nestala, većina cijena agri robe vratila se na razine prije početka rata, ali sve je to skupa još uvijek nestabilno jer su geopolitičke tenzije još uvijek daleko od gotovih.
Dolar ima trenutno velikog utjecaja na kretanje cijena robe i konkurentnost pojedinog podrijetla, a tu je i opće prisutna svijest o recesiji koja bi uvelike mogla utjecati na tržišta.
U zadnja tri tjedna cijena fizičke roba dosta je pala te je kukuruz izgubio više od 30 €/t, a pšenica oko 40 €/t. Na MATIF-u je probijena razina od 300 €/t za ugovore pšenice za ožujak 2023, odnosno 280 €/t za ugovore prosinac 2023. Trebat će pričekati makar do sredine siječnja da bi razumjeli radi li se ovdje o tzv. bearish trapu ili će pad potrošnje i recesija potisnuti cijene još i niže.
Prvo veće zahlađenje u Europi za sada nije imalo velikog utjecaja na stanje usjeva. Nakon što je palo nešto kiše, suša u Argentini se nastavlja, pa su zadnje procjene proizvodnje pšenice pale na samo 11,5 milijuna tona (vs 23 milijuna tona prošle godine). Procjene uroda soje su na 48 milijuna tona, a kukuruza na 56 milijuna tona.
Procjene uroda soje i kukuruza u Brazilu i dalje rekordne, na 150+ odnosno 125+ milijuna tona. EU je uvezla 3,15 milijuna tona uljane repice (vs 2,3 milijuna tona prošle godine), 13,13 milijuna tona kukuruza (vs 6,02 milijuna tona prošle godine), 4,86 milijuna tona soje (vs 4,05 milijuna tona prošle godine) te 7,11 milijuna tona sojine sačme (na razini prošle godine), a istovremeno je izvezla 15,38 milijuna tona pšenice (vs 14,51 milijuna tona prošle godine) te 2,76 milijuna tona ječma (vs 4,74 milijuna tona prošle godine).
Cijene metala u padu
Čim se počne propitkivati gospodarska aktivnost Kine, cijene industrijskih metala su pod pritiskom. Još kada se tome pridoda zatezanje monetarnih politika zapadnih centralnih banaka, recesijsko okruženje i strah od usporavanja potražnje, smjer je prilično jasno utvrđen. Stoga ne iznenađuje da je cijena bakra pala na 3,7 $/lbs, cijena čelika pala je na razinu od 3.900 $/t, a cijena aluminija je ispod 2.400 $/t.