Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi pali drugi dan zaredom jer se ulagači plaše daljnjeg agresivnog povećanja kamatnih stopa Feda, dok se rast američkog gospodarstva usporava. Dow Jones pao je 0,47 posto, na 32.909 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,22 posto, na 4.128 bodova. Nasdaq indeks ostao je, pak, nepromijenjen na 12.381 bod.
Nakon oštrog pada u ponedjeljak, i u drugom danu ovoga tjedna indeksi su oslabili, no znatno blaže nego dan prije. Ulagači su oprezni jer se očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa američke središnje banke. Kako bi suzbio najvišu inflaciju u više od 40 godina, Fed je od ožujka podignuo kamate za 2,25 postotnih bodova, a nitko ne sumnja da će ih dodatno povećati i u rujnu.
Pitanje je, međutim, hoće li kamate povećati za 0,50 ili 0,75 postotnih bodova. Stoga se s nestrpljenjem očekuje govor predsjednika Feda Jeromea Powella u petak na konferenciji središnjih bankara u Jackson Holeu.
Nedavno su podaci pokazali da je inflacija u srpnju blago pala s najviših razina u 40 godina, pa su se ponadali da bi Fed ubuduće mogao biti manje agresivan u podizanju kamata. No, niz čelnika Feda upozorio je da treba još puno toga učiniti kako bi se suzbila inflacija.
- U komentarima čelnika Feda vidi se da je moguće da će središnja banka i u rujnu podići kamate za 0,75 postotnih bodova. Tržište se plaši da će Powell ponovno oštro nastupiti - kaže Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.
Zaoštravanje monetarne politike dodatno će usporiti rast gospodarstva, koje je ionako tehnički u recesiji, s obzirom da je blago palo dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini.
Na daljnje slabljenje najvećeg svjetskog gospodarstva ukazali su jučer objavljeni podaci o padu poslovnih aktivnosti u kolovozu, drugi mjesec zaredom, posebice u uslužnom sektoru jer je potražnja oslabila zbog visoke inflacije i zaoštravanja financijskih uvjeta.
Nakon oštrog pada u prvoj polovici godine, S&P 500 indeks porastao je oko 13 posto od sredine lipnja. No, čini se da je ljetni oporavak završen jer su prošloga tjedna cijene dionica pale, nakon snažnog rasta četiri tjedna zaredom. Od početka godine S&P 500 u minusu je oko 13, a Nasdaq indeks više od 20 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,61 posto, na 7.488 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,27 posto, na 13.194 boda, a pariški CAC 0,26 posto, na 6.362 boda.
Dolar oslabio, cijene nafte pale
A nakon naznaka usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta također pala. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 108,70 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 108,90 bodova.
Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 137,40 na 136,85 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 0,9960 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9940 dolara.
Slabost eura posljedica je strahovanja ulagača da će gospodarstvo eurozone zbog energetske krize uroniti u recesiju, dok bi Europska središnja banka zbog visoke recesije trebala ponovno povećati kamatne stope.
Cijene su nafte, pak, pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,54 posto, na 99,68 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,36 posto, na 93,40 dolara.
Azijske burze također u padu
Na većini azijskih burzi cijene su dionica pale i u srijedu, osmi dan zaredom, jer se ulagači plaše daljnjeg agresivnog povećanja kamata američke središnje banke i jer se rast gospodarstava usporava.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši osmi dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Hong Kongu pale oko 1,3 posto. U Južnoj Koreji i Australiji porasle su, pak, između 0,2 i 0,5 posto.
Azijski su ulagači oprezni jer se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava i jer se zbog visoke inflacije očekuje daljnje povećanje kamatnih stopa u zemljama Zapada.