Darija Korkut, Effectus: Znanost prikuplja podatke mnogo brže nego što društvo prikuplja mudrost

Ne moramo strahovati da će nam umjetna inteligencija uzeti poslove i da ćemo preko noći morati razmišljati o novom zaposlenju, ali već smo morali početi razmišljati o unaprjeđenju postojećih vještina i svladavanju novih. Vrlo će vjerojatno najprije izumrijeti poslovi koji se temelje na programiranim odlukama, repetitivnim i rutinskim aktivnostima, koji ne zahtijevaju nikakvu analizu i prosudbu, ali mnoga će se nova zanimanja i otvoriti, kaže Darija Korkut, mag. angl., viša predavačica na Effectus veleučilištu i voditeljica Centra za istraživanje i razvoj s kojom smo porazgovarali o zanimanjima budućnosti.

Koja su zanimanja trenutačno otporna i koja nikakva digitalizacija, umjetna inteligencija, energetska tranzicija, pa ni neka nova kriza, ne mogu ugroziti?

– ChatGPT očigledno je u posljednje vrijeme, od pojavljivanja, podignuo mnogo prašine, kako u službenim poslovnim, obrazovnim i javno-političkim krugovima tako i među širom javnosti. To nas, naravno, tjera da promišljamo konkretno o njemu, ali i umjetnoj inteligenciji u širem kontekstu. Tehnologija se razvija brže nego što ljudska evolucija može popratiti. Mogla bih ovdje parafrazirati Isaaca Asimova koji je rekao kako je trenutačno najtužniji aspekt života činjenica da znanost prikuplja podatke mnogo brže nego što društvo prikuplja mudrost.

Treba naglasiti da se umjetna inteligencija nije razvila odjednom, preko noći, i da njezinu utjecaju na svoje živote već odavno svjedočimo. Stoga ne mislim da će nam odjednom uzeti poslove i da ćemo morati preko noći pakirati stvari i razmišljati o novom zaposlenju, ali svi smo već svakako morali početi razmišljati o unaprjeđenju postojećih i svladavanju novih vještina kako bismo se što lakše prilagodili tržištu rada, koje se stalno i brzo mijenja. Također, ne treba strepiti zato što primjena umjetne inteligencije i otvara mnoge nove poslove i mogućnosti zaposlenja.

Trebamo li se bojati umjetne inteligencije? Neka će radna mjesta nestati, što će biti s ljudima kojima umjetna inteligencija uzme posao?

– Iz pozicije nekoga komu su obrazovanje, kreativnost, kritičko mišljenje i bihevioralna ekonomija u fokusu mogu reći da sve navedeno može pomoći u prilagodbi. Ne trebamo se bojati ničega ako se dobro pripremimo. Potrebno je dobro upoznati tehnologiju i razviti vještine koje nam omogućuju fleksibilnost. Tu će nam u prvom redu pomoći mašta, divergentno mišljenje i sposobnost kreativnog rješavanja problema.

Mnoga su zanimanja tijekom povijesti nestajala, zamjenjivala su se novima ili nisu. Danas je drukčije to što smo bombardirani s mnogo informacija koje ne znamo i kognitivno nismo u stanju procesirati. Osim što treba razviti kritičko mišljenje, treba biti u stanju i kritički ignorirati onaj višak informacija koji ne razumijemo i nije nam potreban. Uz to bi obrazovanje trebalo biti neki motor koji sve te dijelove ujedinjuje i pokreće te promjene.

Kakve poslove možemo očekivati u idućem desetljeću?

– Nedavno je Fortune objavio članak o tome kako budućnost poslova nije ‘pedigre‘, nego vještine. Pritom su ključne riječi skills-based hiring i skills-based pristup edukacijama u svrhu interne mobilnosti zaposlenika. I ključ nije u razvoju (samo) digitalnih vještina. Ključ su vještine poput kreativnog i kritičkog mišljenja, rješavanja kompleksnih problema i odlučivanja, aktivnog učenja, emocionalne inteligencije, i to su vještine koje se najviše traže, a najteže pronalaze kod potencijalnih zaposlenika.

Podatak da imamo sve više studenata i sve manje stručnjaka, i to ne samo u Hrvatskoj nego globalno, govori o tome da je potrebno mijenjati pristup obrazovanju koje s manjim izmjenama funkcionira prema istom načelu već dvjesto godina, pri čemu treba naglasiti samousmjereno, aktivno učenje i razvoj vještina – cijeli život. Neće nam pomoći ni inteligencija ni snaga, nego fleksibilnost i sposobnost prilagodbe, kognitivna i svaka druga. 

Sadržaj nastao u suradnji s Effectus veleučilištem