Statističke procjene površina važnijih usjeva pokazuju da je pšenica zasijana na 3,8 posto više površina, a povećane su i površine pod kukuruzom i suncokretom, dok su smanjene površine pod uljanom repicom i šećernom repom.
Pšenica je zasijano na 164 tisuće hektara, što je na godišnjoj razini porast za 3,8 posto ili šest tisuća hektara više, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prve procjene površina važnijih usjeva u 2023. godini pokazuju i da je kukuruz zasijan na 270 tisuća hektara, što je za dvije tisuće hektara ili 0,7 posto više u usporedbi s godinom prije.
Povećane su i površine pod suncokretom, za 3,9 posto, na 53 tisuće hektara.
Istodobno su smanjene površine pod uljanom repicom, i to za 36,4 posto. Pod uljanom repicom je 14 tisuća hektara, što je osam tisuća hektara manje nego li 2021. godine, podaci su DZS-a.
Smanjene su i površine pod šećernom repom za 11,1 posto, na osam tisuća hektara.
Statistika pokazuje da se nisu mijenjale površine pod sojom i krumpirom - soja je zasijana na 91 tisuću hektara, a pod krumpirom je sedam tisuća hektara.
Podaci o prvim procjenama o zasijanim površinama za važnije ratarske usjeve odnose se na stanje 1. lipnja i prve su informacije koje objavljuje DZS o stanju zasijanih površina na kraju proljetne sjetve.