Nedostatak radne snage, povećanje cijena materijala, sirovina i energenata, nesigurni lanci dobave i gubici koji se broje u milijardama – sve su ove nedaće snašle jednu od strateških grana hrvatskoga gospodarstva koju često zovu i njenom 'kičmom' – industriju graditeljstva. Sa svojim značajnim multiplikativnim učinkom na ostale sektore, ova industrijska grana je, usprkos razdoblju visoke potražnje na tržištu, doživjela najveći šok u poslovanju u posljednja dva desetljeća, veći čak i od krize 2008. godine.
Građevinski sektor suočava se s nedostatkom radne snage već duže vremena, a pritisci su još veći u razdoblju povećane potražnje za novim radovima koje je krenulo ugovaranjem većih infrastrukturnih projekata financiranih u okviru instrumenata Europske Unije te razornim potresima koji su pogodili područje Banovine i time ubrzali potrebu za obnovom lokalnih građevina. Uz povećanu inflaciju i usporen gospodarski rast, radnu snagu sve je teže zadržati te se postavlja pitanje kako nastaviti s velikim infrastrukturnim projektima za čiju su izvedbu cijene skočile za više od 50% od ugovorenih.
– Kao posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda u poslovanju Radnik d.d. je došlo do usporavanja dinamike gradnje na većini gradilišta. Do sada su sporazumno raskinuta dva ugovora o građenju, a u postupku su pregovori oko raskida još dva projekta, ukupne vrijednosti cca 140 milijuna kuna. Na svim aktivnim gradilištima vode se aktivnosti oko podnošenja i razmatranja zahtjeva za isplatom razlike u cijeni.
S obzirom da se pretežno radi o ugovorima o javnoj nabavi radova kod kojih je ugovorena nepromjenjiva cijena radova, kao izvođači smo u nepovoljnoj poziciji snošenja troškova povećanja cijene radova do 10 posto, a i pitanja namirenja troškova odnosno razlike u cijeni preko 10 posto je teško ostvarivo s obzirom na brojne sudionike u građenju, kao i konzultativna i kontrolna tijela. Iako se u procesu otvaraju mnoga pitanja, da nije otvorena mogućnost izračuna i potraživanja razlike u cijeni, veliki obim ugovorenih radova bi bio privremeno ili stalno obustavljen, građevinarstvo bi doživjelo veliki pad i gubitke, a investicije zastoj i multiplicirane troškove u slučaju novih natječaja i ugovora – istaknuo je dipl. ing. Mirko Habijanec, predsjednik Uprave tvrtke Radnik d.d. koja u graditeljstvu ima preko 70 godina tradicije i zapošljava 350 radnika.
Uz modernizaciju strojeva i prelazak na industriju 4.0, koji će ubrzati tehnološku tranziciju i amortizirati dio troškova proizvodnje, rješenje za nastavak provedbe značajnih projekata je i jedinstvena tržišna usluga koju Hrvatska gospodarska komora od nedavno nudi svojim članicama. Naime, svjesna nepovoljne situacije na tržištu za svoje članice, Komora je uspostavila metodologiju za izračun indeksa kretanja veleprodajnih cijena građevinskog materijala čime je omogućila naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni i nastavak provedbe projekata, sukladno zaključku Vlade o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda.HGK indeksi uključuju i izvješća o proizvođačkim cijenama industrije i kretanja cijene sirovina na svjetskim burzama materijala u referentnom periodu od listopada 2020. do danas. Kroz indekse se analiziraju materijali i proizvodi koji su prikupljeni od strane najvećih izvođača radova u Hrvatskoj i označeni kao oni kojima se cijena najdrastičnije mijenjala. Analiza podataka, odnosno cijena, temelji se na metodi prosječne vrijednosti veleprodajnih cijena na hrvatskom tržištu. Podaci se prikupljaju od odabranih dobavljača sa značajnim udjelom na tržištu u Hrvatskoj kako bi uzorak za analizu bio relevantan. Indeks cijena svakog proizvoda dobiva se kao prosječna vrijednost dobivenih realnih cijena od tri do pet dobavljača.
Zainteresirane članice mogu potražiti ovu uslugu na web stranicama Komore ili se obratiti svom voditelju poslovnog odnosa koji će im pružiti izravnu pomoć i stručan savjet.