Oštar pad cijena prirodnog plina i solidne razine popunjenosti plinskih skladišta smanjit će u ovoj godini pritisak na cijene plina na globalnim tržištima, objavila je u četvrtak Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Cijene ukapljenog prirodnog plina na europskim i azijskim spot tržištima spustile su se krajem prvog tromjesečja 2023. ispod razina na kojima su bile u ljeto 2021. godine, iako su i dalje ‘znatno iznad‘ povijesnog prosjeka, objavila je agencija u svom Izvješću o tržištu plina.
Po ugovorima za terminske isporuke plina na nizozemskoj burzi Dutch Title Transfer Facility, referentnima u Europi, trenutno se megavat sat plina prodaje po cijeni ispod 40 eura, nakon što je u lanjskom kolovozu dosegnuo rekordnih otprilike 343 eura.
Skladišta su, pak, ovu zimu završila s razinama zaliha iznad petogodišnjeg prosjeka, budući su zbog oštrog pada cijena plina potrebe za povlačenjem tog energenta iz skladišta bile smanjene, objavila je agencija.
U Europi je potrošnja plina u sezoni grijanja 2022./23 pala za rekordnih 16 posto ili 55 milijardi kubičnih metara. “Očekuje se da će to smanjiti potražnju za utiskivanjem plina tijekom ljeta 2023. i potencijalno ublažiti tržišne fundamente”, dodaje se.
U izvješću se navodi da EU sada treba tek polovinu količina plina koje su utisnute u skladišta tijekom lanjskoga ljeta kako bi dosegnula ciljanu razinu popunjenosti skladišta od 90 posto do početka sezone grijanja 2023./24.
Inače, LNG sada čini dvije trećine europskog uvoza plina, a LNG je pritom zadovoljavao otprilike jednu trećinu potražnje tijekom sezone grijanja 2022./23.
Europski uvoz LNG-a porastao je 25 posto ili 20 milijardi kubnih metara tijekom prošle sezone grijanja, pri čemu je SAD isporučio više od 45 posto povećane ponude.
- Poboljšani izgledi tržišta plina u 2023. nisu jamstvo da se ubuduće nestabilnost neće pojaviti i ne bi trebalo odvraćati pozornost od mjera za ublažavanje potencijalnih rizika - upozorila je IEA.
Očekuje se da će opskrba u 2023. biti ograničena zbog neizvjesnosti uslijed vremenskih uvjeta, manje dostupnosti ukapljenog prirodnog plina i daljnjeg smanjenja izvoza iz Rusije, priopćila je agencija.
Agencija očekuje da će u ovoj godini globalna opskrba LNG-om u porasti svega 4 posto, a to nije dostatno da nadoknadi očekivani pad opskrbe ruskim plinom.
Procjenjuje se da će SAD, koji je postao najveći europski dobavljač ukapljenog plina, u 2023. namiriti više od polovine svjetskog povećanja opskrbe, objavila je ta agencija.
Freeport, drugo po veličini američko postrojenje za izvoz LNG-a, ponovno je započelo s radom nakon što je u lipnju 2022. zbog požara bilo zatvoreno. To postrojenje može preraditi do 2,1 milijarde kubičnih stopa prirodnog plina dnevno i godišnje izvoziti 15 milijuna tona LNG-a.
S druge strane, IEA očekuje da će globalna potražnja za prirodnim plinom u ovoj godini ostati ‘stabilna‘, budući da se potrošnja smanjuje u Europi i Sjevernoj Americi. No, u Aziji se procjenjuje da će potražnja za plinom porasti oko 3 posto, predvođena potrebama Kine i Indije.