Fluktuacija tečaja. Toga mrskog pojma, čije su značenje na temelju gorkog iskustva dobro naučili dužnici s kreditima u švicarskom franku, riješili smo se ulaskom u eurozonu. Ili se barem tako čini iz perspektive običnoga građanina. No, ekonomski gledano, tečajnog rizika time se nismo riješili.
Nove glavobolje izaziva jedna druga safe-haven valuta – dolar. ‘Postignut paritet eura i dolara nakon dvadeset godina‘, vrištalo je ljetos iz naslova vijesti i potaknulo rasprave o posljedicama i opasnostima promijenjenog odnosa između dviju valuta.
Koliko je slab euro loš za eurozonu? Je li dobra vijest za izvoznike, kakvu obično donosi deprecijacija valute, dobra i za cjelokupnu europsku ekonomiju? Ili će ipak prevagnuti negativni efekti skupljeg uvoza u dolarima? I zbog čega je dolar toliko ojačao u odnosu na euro?
– Dva su osnovna razloga zašto je dolar ojačao u odnosu na euro. U vrijeme krize ulagači svoju financijsku imovinu usmjeravaju prema sigurnijim valutama kao što je dolar, koji je i dalje najjača svjetska valuta. Drugi je razlog FED-ova agresivna restriktivna kamatna politika koja je smanjila optjecaj dolara na tržištu, što je pak rezultiralo rastom dolara – objasnio je Petar Vušković, predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA).
Uvozna inflacija
A taj rast neminovno utječe na ekonomije europskih država, prije svega u cijenama primarnih proizvoda (energenata poput nafte i plina, ali i poljoprivrednih proizvoda) jer se njihova vrijednost iskazuje u dolaru.
– Drugim riječima, jak dolar znači višu vrijednost uvezene robe. To efektivno znači da europske ekonomije s jakim dolarom ‘uvoze inflaciju‘. Utjecaj snažnog dolara manji je u ekonomijama koje što je moguće više potražnje za energijom zadovoljavaju vlastitim kapacitetima – kaže Ivan Dražetić, viši analitičar u InterCapitalu.
Iako se uvozna komponenta primarnih proizvoda razlikuje od jedne do druge europske zemlje, otvorenost trgovine u eurozoni u usporedbi s gospodarstvima usporedive veličine vrlo je velika, stoga je Europska unija prilično ranjiva na uvozne inflacijske kanale.
To se, uostalom, moglo vrlo dobro vidjeti u trenutačnoj energetskoj krizi. Zbog ovisnosti eurozone o uvozu energije slab tečaj eura dodatno je poskupio ionako visoke cijene energije. S obzirom na to da se eurozona oslanja na uvoz za više od 62 posto svoje potrošnje energije (za usporedbu, taj podatak iznosi oko 15 posto za Kinu, a ispod 10 posto za Sjedinjene Države), jasno je da je uvoz energije poput američkoga ukapljenog prirodnog plina, kojim se pokušava smanjiti ovisnost o Rusiji, dodatno podgrijao inflaciju.
S druge strane, rast dolara u teoriji bi trebao pozitivno utjecati na izvoznike zemalja s drugim valutama jer roba i usluge eurozone postaju konkurentnije (jeftinije) pri deprecijaciji tečaja eura. To pak pomiče potražnju prema proizvođačima u eurozoni.
Suprotno uvriježenom pravilu
Međutim, istodobno pooštravanje FED-ove politike na kraju smanjuje potražnju na američkom tržištu koje apsorbira europske proizvode i usluge. Budući da je eurozona prilično ovisna o potražnji SAD-a, i to je najvažnije europsko izvozno područje, jasno je da pad američke potražnje može umanjiti pozitivne učinke konkurentnijeg izvoza iz Europske unije u slučaju deprecijacije eura.
Unatoč slabom euru, cijelu 2022. godinu iznos uvoza u EU bio je veći od izvoza pa je, prema Eurostatovim podacima, trgovinski deficit u trećem kvartalu prošle godine iznosio 156 milijardi eura.
Nešto suprotno uvriježenom pravilu da izvoz pada u trenutku rasta valute odnosno raste u slučaju deprecijacije dogodilo se u SAD-u.
– Iako je tečaj američkog dolara u drugoj polovini 2021. snažno ojačao, izvoz je čak rastao po godišnjoj stopi od 18,44 posto, a uvoz po stopi od 21 posto. Američki dolar nastavio je rasti i 2022. sve do početka studenoga, kad je počeo padati. Međutim, i u prvih deset mjeseci 2022. izvoz robe i usluga iz SAD-a nastavio je snažno rasti po stopi 20 posto, identičnoj kao i pri uvozu robe i usluga – iznio je podatke Tomislav Marinac iz Alternative Investa.
Cijeli članak o odnosu eura i dolara i potencijalnim posljedicama pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.