Trend rada četiri dana u tjednu usvaja sve više svjetskih kompanija, a istraživanje portala MojPosao na 1100 ispitanika pokazalo je da domaći zaposlenici u vezi s time ne kaskaju za svojim stranim kolegama. Čak 70 posto ispitanika koji sad rade ‘klasično‘ radno vrijeme odabralo bi rad četiri dana u tjednu po osam sati
Petak je, sunčano, toplo, proljetno, a vi… ne radite. Da, dobro ste pročitali! Ne radite. I ne zbog toga jer ste baš ovaj petak odlučili uzeti slobodni dan ili dan godišnjeg odmora, već zbog toga što je uveden četverodnevni radni tjedan. I dok čitate ovo, pomislit ćete da je takav scenariji dio neke bajke ili priče koju ste pročitali u stranim medijima, ali zapravo trend je to koji se polako, ali sigurno, širi diljem svijeta i samo je pitanje vremena kada će takva praksa postati normalna i kod nas.
Temu četverodnevnoga radnog tjedna pod svjetla reflektora vratilo je zadnje istraživanja na tu temu. Riječ je o šestomjesečnom istraživanju koje su provele neprofitne organizacije 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign u suradnji s istraživačima sa sveučilišta Cambridge, Oxford te Boston College.
U istraživanju su sudjelovali radnici iz 61 kompanije u Velikoj Britaniji koji su svojim poslodavcima dali obećanje da će u 80 posto radnog vremena ispuniti 100 posto svojih zadataka. Na kraju istraživačkog ciklusa gotovo 89 posto kompanija i dalje je provodilo politiku četverodnevnoga radnog tjedna, a najmanje 51 posto njih je četverodnevni radni tjedan učinilo stalnim. Učinci skraćenoga radnog vremena bili su ‘iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke‘, navodi se u izvješću. Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i općem zadovoljstvu životom te manjoj iscrpljenosti od posla.
Dobrobiti i za poslodavce
O dobrobitima četverodnevnoga radnog tjedna mogli bismo napisati zasebni članak, a koliko je takav model učinkovit pokazuje i činjenica da sve više kompanija iz Belgije, Portugala, Velike Britanije, Njemačke, Finske, Islanda, Švedske, Finske, Japana, SAD-a, Novog Zelanda i Kanade takav način rada uvodi u svoje poslovanje. U tim zemljama poslodavci su na vlastitoj koži osjetili da četverodnevni radni tjedan može rezultirati većom produktivnosti, zadovoljstvom zaposlenika, ali i većom profitabilnosti kompanije.
Što misle hrvatski zaposlenici
Da bi petodnevni radni tjedan trebao postati dio prošlosti, slažu se i hrvatski građani. Istraživanje koje je proveo portal MojPosao, dio grupacije Alma Career, na 1100 ispitanika pokazalo je da domaći zaposlenici u vezi s time ne kaskaju za svojim stranim kolegama. Kada bi postojala opcija skraćivanja radnog vremena, 70 posto ispitanika koji sad rade ‘klasično‘ radno vrijeme odabralo bi rad prema principu četiri dana u tjednu po osam sati, a 27 posto radilo bi pet dana u tjednu, ali po šest sati na dan. Zanimljivo je da dva posto ljudi ne bi mijenjalo svoje 40-satno radno vrijeme. Ako ne bi postojala mogućnost smanjivanja broja radnih sati u tjednu, većina radnika, njih 59 posto, zadržala bi uobičajen način rada, ali čak 41% zaposlenih rado bi tih 40 sati ‘uguralo‘ u četiri radna dana, makar to značilo da na dan rade i po deset sati.
Naravno, na drugačije modele rada ne bi pristali pod ‘svaku cijenu‘, pa tako tri četvrtine Hrvata (72%) ne bi pristalo na skraćivanje radnog vremena kada bi ono dolazilo u kombinaciji s nižom plaćom. S druge strane, svaka četvrta osoba pristala bi na nešto nižu plaću ako bi se radni tjedan skratio na četiri dana ili na šest sati u danu tijekom pet radnih dana tjednu.
Koliko smo produktivni
Skraćenje radnog tjedna i obrazloženje da bi obavili isti posao u manje vremena svoje uporište imaju i u informaciji da su ispitanici produktivni pet do šest sati u danu (61%). Bez obzira na to što im je produktivnost u prosjeku tek šest sati na dan, uza skraćeni radni tjedan ispitanici su sigurni da bi mogli održati povećanu razinu dnevne produktivnosti u duljem razdoblju.