Mihaela Matejaš (Enna Fruit): Usmjereni smo na domaću proizvodnju i dobru suradnju s proizvođačima

Prirodne nepogode i nagle promjene vremena kojima svjedočimo uništavaju nasade i stvaraju neželjene troškove i nesigurnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Koronakriza dodatno je upozorila na važnost samoodržive opskrbe svježim voćem i povrćem pa zamjenica direktora tradinga u tvrtki ENNA Fruit Mihaela Matejaš smatra da svakako moramo produljiti sezonu planskog uzgoja voća i povrća koje uspijeva u hrvatskom podneblju i pritom se koristiti novim tehnologijama. Također tvrdi da za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju ima sve više zanimanja u Europi.      

Možete li objasniti kako u ENNA Fruitu trading uključuje vertikalnu integraciju i u smjeru proizvodnje i u smjeru klasične trgovine?

– ENNA Fruit povezuje primarnu poljoprivrednu proizvodnju i tržište. Kooperantskim odnosima organiziramo proizvodnju voća i povrća, a svojim kupcima, velikim trgovačkim lancima, osiguravamo kontinuiranu opskrbu svježim voćem i povrćem iz Hrvatske, ali i svijeta. To zahtijeva obradu velikih količina informacija koje stižu od proizvođača putem naših kooperacijskih timova u otkupnim centrima pa do praćenja stanja na svjetskom tržištu. U sektoru tradinga istodobno zaprimamo narudžbe i dogovaramo aktivnosti za svoje kupce odnosno promidžbu robe za koju berba tek počinje, a proizvođačima se ‘spuštaju‘ informacije o, primjerice, potrebnom stupnju obojenosti nekog voća, o razini brixa (razini šećera u voću) ili tome u koju se ambalažu proizvod pakira. U sve to uključeni su i kolege iz logistike jer je riječ o robi kratkog vijeka trajanja koja na polici mora biti svježa i privlačna kako bi je krajnji potrošač i kupio.

Što su danas glavni izazovi u nabavi voća i povrća i kako ih rješavate?

– Klimatske promjene posljednjih godina kojima svjedočimo izrazito utječu na proizvodnju voća i povrća, osobito na proizvodnje otvorenog tipa. Susrećemo se s elementarnim nepogodama, naglim oscilacijama i ekstremnim vremenskim uvjetima na svjetskoj razini. Sve to izaziva štetu i uzrokuje nedostatak uroda ili lošije urode pojedinih kultura te rast cijena. S obzirom na izazove s kojima se susrećemo prepoznali smo važnost samodostatnosti i održivosti poljoprivrede. Naša tvrtka u prvom je redu orijentirana na organizaciju proizvodnje i suradnju s domaćim proizvođačima. Velik je izazov također to što mi gotovo ni u jednoj kulturi nismo samodostatni, ovisimo i o stanju na stranim tržištima. U tom smislu želimo produljiti sezonu onih kultura koje možemo uzgajati u našem podneblju. Također prilagođavamo proizvodnju tržišnim potrebama i trendovima te se trudimo te informacije dati svojim kooperantima jer će to njima osigurati otkup, a nama plasman i kupce.

Kako se nosite s izazovima u prodaji?

– Eventualne izazove u prodaji nadilazimo upravo svojom strategijom usmjerenom na domaću proizvodnju i dobru suradnju s proizvođačima koja nam osigurava stabilnost. Iznimno nam je važno da naši kupci ne osjete izazove. Uz ipak pravodobnu komunikaciju s njima informiramo ih o stanju s pojedinim kulturama ili očekivanim situacijama. Primjerice, ove smo godine zbog obilnih kiša imali velikih izazova u sezoni domaće jagode, naši kooperanti brali su ih i po kiši da bi spasili dio uroda. Jagoda bi u idealnim uvjetima trebala biti prosušena od kiše kad se pakira u plitice i foliju kako bi što dulje zadržala kvalitetu i svježinu. Međutim, uvjeti nisu bili idealni, što smo jasno iznijeli svojim kupcima i krajnjim potrošačima kako bi razumjeli uzroke manjih odstupanja u kvaliteti proizvoda.

Što izvozite, a što uvozite?

– Mandarina je na vrhu ljestvice kad govorimo o izvozu. Otprilike pedeset posto količine koju otkupimo plasiramo na inozemna tržišta: u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sloveniju, Češku i Slovačku. Osim u te zemlje, prošle smo godine mandarinu prvi put plasirali na tržište Nizozemske i Švedske. Osim tog voća, većinom izvozimo jabuke; mahom ih plasiramo na tržišta Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katra, Omana… Inozemno tržište golem je potencijal, ali bez kontinuiteta u količini i kvaliteti nije moguće nominirati se kao ozbiljan dobavljač. Omjer domaće i uvozne robe uglavnom je 50 prema 50, a od kultura koje uvozimo najviše je citrusa, grožđa i koštunjičava voća: breskvi, marelica i nektarina. Ovisno o sezoni razlikuju se zemlje iz kojih uvozimo. Uglavnom su to, osim zemalja iz regije, Italija, Španjolska, Nizozemska, Južnoafrička Republika, Argentina i druge.

Kako strani kupci ocjenjuju hrvatsko voće i povrće? Što najviše traže?

– Mandarina, koju godinama uspješno plasiramo na inozemna tržišta, iznimno je tražena i cijenjena voćka, prije svega zbog specifična okusa plodova koji dozrijevaju u našem podneblju. Naše sorte mandarina nemaju mnogo koštica i zbog omjera kiselina i šećera imaju prepoznatljiv svjež slatko-kiselkast okus. Uz to im se lako guli kora (easy peel), što je dodatni plus u očima potrošača. Inače, mogu potvrditi i da velike europske kompanije koje se bave organizacijom proizvodnje, otkupom i distribucijom svježeg voća i povrća, a koje opskrbljuju velike trgovačke centre diljem Europe, već ozbiljno razmatraju mogućnosti partnerstva i zajedničke organizacije proizvodnje u Hrvatskoj i regiji.

Kako je tvrtka opremljena, koliko ulažete i pripremate li neka nova ulaganja?

– Opremljeni smo vlastitim skladišnim kapacitetima i linijama za pakiranje te uz to dodatno ulažemo u povećanje kapaciteta. Prošle godine pokrenuli smo i dovršili nadogradnju u Otkupnom centru Varaždin u kojem su otvoreni dodatni skladišni kapaciteti za čuvanje mrkve, luka i krumpira te praonica i pakirnica mrkve i krumpira. Osuvremenili smo postojeće linije i uveli nove linije za pakiranje nekoliko različitih vrsta proizvoda u više varijanata materijala za pakiranje. Osim standardnih, imamo mogućnosti pakiranja i u papirnu ambalažu, što je važan aspekt jer želimo podignuti i razinu ekološke osviještenosti u svojem poslovanju. Usmjereni smo i na podizanje energetske učinkovitosti da bismo smanjili troškove u opskrbi energijom, zbog čega je za nas iznimno važno ulaganje u obnovljive izvore energije, ponajprije u solarne elektrane. Tako je lani tvrtka ENNA Fruit investirala u solarne panele na svim našim otkupnim centrima.

Gdje imate pogone?

– Prije šest mjeseci centralizirali smo ured tradinga u Dugom Selu, što je ujedno naš najveći centar. Ondje se nalaze naše zrionice banana i komore za čuvanje jabuka te ostalog voća i povrća. Regionalno tržište pokrivamo iz svojih otkupnih centara u Varaždinu, Lozanu, Donjemu Miholjcu i Opuzenu, koji se nalaze u područjima s izraženom proizvodnjom voća i povrća. Ukupno je riječ o kapacitetima većima od četrdeset tisuća tona.

Kako povećati poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj?

– Vremena stihijske proizvodnje su završila, a koronakriza​ pokrenula je promjene, među ostalim i navika potrošača, u ionako izazovnu segmentu poslovanja poput našega. Danas o samodostatnosti govori cijeli svijet. Slijedom toga važno je da istražimo sorte koje će biti otpornije na nove postavke klimatskih uvjeta. Proizvođače trebamo usmjeravati na planske proizvodnje sorata koje uspijevaju, daju kvalitetne plodove i dovoljne prinose. Moramo intenzivno raditi na istraživanju i uvođenju novih tehnologija i trendova u proizvodnju. To se odnosi na ulaganja u proizvodnju u staklenicima i plastenicima, dakle u kontroliranim uvjetima, te na investicije u pametne sustave navodnjavanja.

Sadržaj nastao u suradnji s ENERGIJOM NATURALIS.