Ukupni prihodi državnoga proračuna u prvom polugodištu 2024. godine iznosili su 14 milijardi eura, a ukupni rashodi 15,1 milijardu eura, izvijestio je u petak potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.
Predstavljajući prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, koji je Vlada prihvatila i uputila u saborsku proceduru, Primorac je izvijestio da su ukupni prihodi državnoga proračuna u prvom polugodištu ostvareni u iznosu od 14 milijardi eura, što čini 49,2 posto godišnjega plana, a na međugodišnjoj razini predstavlja rast od 2,6 posto.
Pritom su porezni prihodi povećani za 10,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a iznosili su 8,1 milijardu eura, što predstavlja 50,3 posto godišnjega plana. Tu su i prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu od 2,4 milijarde eura, uz rast na godišnjoj razini za 13,9 posto, pri čemu su na razini od 51,5 posto godišnjega plana, naveo je Primorac.
Kada je riječ o ukupnim rashodima državnoga proračuna, oni su u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 15,1 milijardu eura, to čini 46,4 posto planiranih rashoda, pri čemu su ti rashodi povećani u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za dvije milijarde eura ili 15,3 posto.
Manjak 0,8 posto BDP-a
Uzevši sve u obzir, u prvom polugodištu ove godine opći proračun ostvario je manjak u iznosu od 710 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a. Pritom je manjak državnoga proračuna iznosio 1,1 milijardu eura ili 1,3 posto BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici državnoga proračuna ostvarili višak od 71 milijun eura ili 0,1 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, kao i županijske uprave za ceste, višak od 307 milijuna eura ili 0,4 posto BDP-a, izvijestio je Primorac.
Dodao je da je polugodišnji izvještaj izrađen po nacionalnoj metodologiji.
U makroekonomskom pogledu, naveo je ministar, hrvatsko gospodarstvo nastavilo je ostvarivati stope rasta koje su među najvišima u europodručju, pri čemu je međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu ove godine iznosilo 3,6 posto.
Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu došao je od potrošnje kućanstava, koja je na godišnjoj razini porasla za šest posto, a tu je i rast bruto investicija u fiksni kapital od 11,9 posto.