‘;
Robert Ravenšćak, vlasnik konzultantske tvrtke Ravecon, koja pomaže poduzetnicima prilikom apliciranja za novac iz EU fondova, nedavno je promijenio poslovni model. Njegovi će klijenti moći izabrati hoće li dio novca odmah platiti za konzultacije ili će pričekati epilog pa ako projekt ne dobije novac iz EU-a, ni poduzetnik Raveconu neće morati platiti.
Povod je to za intervju s čovjekom koji je inače aktivan u javnosti, često surađuje s Liderom i zna kako stoje stvari prilikom apliciranja na neki projekt. Inače se bavi brojnim aktivnostima te ističe da mu je to i ‘kletva i zadovoljstvo‘. Odgojio ga je, priča, sport, i danas pliva, trči maratone, biciklira, vježba... ali više ne igra nogomet, iako je sa Zvonimirom Bobanom i Robertom Prosinečkim igrao za Dinamove pionire. Više cijeni individualne nastupe sportaša nego kolektivne, no nije tu kraj. Voli i glazbu, a ako netko treba DJ-a na svom tulumu, može mu se obratiti. Setovi mu obiluju disko-klasicima, funkom, soulom, jazzom i houseom starije i recentnije produkcije i naglašava: – Valjda je iz navadenog jasno da ‘cajkama‘ ulaz nije dopušten!‘ Dodaje da radi sve što voli jer se time jednom i želio baviti. No danas se bavi EU fondovima i projektnim menadžmentom. Na dan razgovora 72. put darovao je krv.
Zašto ste promijenili poslovni model?
– Možda za početak zvuči neskromno, ali zato što nam je to u krvi. Naime, Ravecon je predvodnik u području informiranja i pripreme projekata za EU fondove u Hrvatskoj. Prvi smo pokrenuli portal za EU fondove u Hrvatskoj, o čemu svjedoči i domena eufondovi.hr, koja je i danas naš brand name. O toj domeni još nitko nije ni razmišljao u trenutku kada smo je zakupili i počeli, na jednom mjestu, objavljivati informacije o EU fondovima. Također, malo kasnije, prvi smo pokrenuli slanje newslettera kojim smo korisnike obavještavali o najnovijim natječajima. Tom inercijom sada, ponovno kao prvi u Hrvatskoj, nudimo uslugu besplatne pripreme projekata za nepovratna sredstva putem novog, fleksibilnog načina plaćanja. Dakle, to smo sami od sebe i očekivali i bilo je samo pitanje tajminga kada ćemo s tim modelom i krenuti.
Možete li to objasniti?
– U počecima EU fondova u Hrvatskoj korisnici su znali pitati možemo li njihove projekte pripremati besplatno pa da nam plate poslije, kad i ako projekt bude prihvaćen za sufinanciranje. No tada to nije imalo smisla niti je bilo moguće, stoga ni unosno za nas. Sada je situacija drugačija. Naime, korisnici su i onda, kao i danas, bili demotivirani za korištenje EU fondova. Malotko je prije vjerovao da može dobiti besplatna sredstva, a danas ih pak demotivira sustav dodjele EU novca, pa i politike.
Baš mi je jedan vinar neki dan spomenuo da ga gotovo svakodnevno obuzme osjećaj zadovoljstva što je na vrijeme iskoristio priliku i pomoću više natječaja podigao nasad, modernizirao i povećao mehanizaciju te sagradio i opremio vinariju jer da je to sada, s obzirom na to u što su se EU fondovi pretvorili, nemoguća misija. Našim novim modelom to pokušavamo barem malo popraviti i korisnicima dati razlog više za prijavu, a ne još jedan protiv nje.
Što nudite poduzetnicima?
– Na tržištu postoji općeprihvaćeni model suradnje između konzultanta i korisnika, kod kojeg postoji početna uplata, tzv. fiksni dio koji se plaća unaprijed, prije početka obavljanja usluge. Osim toga, postoji i dio koji se plaća samo ako projekt bude prihvaćen za financiranje. Drugim riječima, korisnik plaća fiksnu naknadu, a ne zna hoće li mu projekt, tj. nepovratna potpora biti odobrena. On tu odmah vidi gubitak i crveni alarm. E sad... Zbog svoje demotiviranosti, zbog opravdanog nepovjerenja u sustav i vrlo često upitne procedure ocjenjivanja projekata, korisnici imaju mali apetit za rizik. Da bismo to premostili, odlučili smo im ponuditi besplatnu pripremu dokumentacije, tj. opciju bez rizika kod koje nema početne uplate i ništa se ne plaća unaprijed. U tom smislu naša konzultantska naknada ima dva moguća ishoda.
Prvi je da, ako projekt ne bude prihvaćen za financiranje, korisnici zapravo nisu platili ništa. To znači da su od nas dobili uslugu pripreme dokumentacije – besplatno. No, ako projekt bude prihvaćen za financiranje, uobičajena se naknada može i udvostručiti, ovisno o visini investicije i zahtjevnosti dokumentacije. Dakle, nova opcija osigurava pripremu dokumentacije za nepovratna sredstva bez korisnikova financijskog rizika. On može odabrati opciju plaćanja koja najbolje odgovara njegovoj financijskoj situaciji i sklonosti prema riziku, a mi smo tu da ga podržimo u ostvarenju njegovih investicijskih planova uz minimalan financijski teret unaprijed.
Kad ćete uvesti taj model i je li već netko pokazao interes za takav aranžman?
– Kašnjenje na svim razinama i u svim institucijama krucijalan je problem EU fondova. Dakle, u ovom trenutku nema nikakvog smisla izlaziti u javnost s informacijama o novom modelu jer nema adekvatnih natječaja. Pritom mislim na natječaje u statusu otvorenog poziva, na natječaje koji nisu političkim dekretom proglašeni strateškim pa imaju status izravne dodjele. Dakle, na natječaje na koje se mogu javiti svi prihvatljivi korisnici. Jednom kad se počnu objavljivati takvi natječaji, mi ćemo objaviti svoj novi model. Informacija o novoj opciji plaćanja stoji na našoj stranici pa ćemo, kad jednom to agresivnije objavimo, znati koliki je interes. Uglavnom, svakom je korisniku već sada model na raspolaganju i mi ga nudimo kao opciju.
Koliko je poduzetnika u Hrvatskoj spremno na takav aranžman?
– Odgovor ovisi o natječaju, ukupno raspoloživim sredstvima, grani gospodarstva, djelatnosti, veličini korisnika, njegovoj financijskoj snazi, ali i bodovima koje korisnikov projekt može ostvariti. Primjerice, ako je u pitanju natječaj u okviru kojeg je raspoloživo deset milijuna eura, a maksimalni iznos pojedinačne potpore je milijun eura, onda možemo očekivati 10 – 20 projekata koji će biti predloženi za financiranje.
Ako je, k tome, riječ o nekoj specifičnoj niši u kojoj se ne očekuje veliki interes i ako u takvim okolnostima potencijalni korisnik procjenom ostvaruje 85 posto bodova, možda uopće neće zatražiti novi model. Platit će fiksni dio i s priličnom sigurnošću čekati rezultate. No ako je u pitanju, na primjer, natječaj za JLS-ove, i ako u natječaju ima novca za financiranje 100 projekata, to bi značilo da svaki peti projekt ima šansu biti prihvaćen. To je 20 posto. Ako je riječ o nekoj maloj općini koja nema veliki proračun, možda joj bude interesantno ne platiti ništa unaprijed.
Koji natječaji kasne, kolika je stvarna uspješnost projekata u povlačenja novca iz EU fondova u Hrvatskoj te koji su najveći problemi prilikom apliciranja doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.