Danas tržište pametnih gradova u Italiji vrijedi oko 900 milijuna eura, no prava eksplozija očekuje se sljedećih godina. To otvara i mnogo mogućnosti za suradnju između dviju prijateljskih zemalja, stoga je ove godine Italija i zemlja partner na Liderovoj konferenciji ‘Smart Cities‘
Kao agencija talijanske vlade ICE – Talijanski institut za vanjsku trgovinu, Odjel Veleposlanstva Italije za promidžbu gospodarsko-trgovinske razmjene, podupire razvoj poslovanja talijanskih tvrtki u inozemstvu i promiče privlačenje stranih ulaganja u Italiju. Široka mreža ICE-ovih inozemnih ureda, koja se sastoji od 79 ureda u 65 zemalja, pruža informacije, pomoć, savjetovanje, promidžbu i obuku malim i srednjim poduzećima te, promiče najvažnije djelatnosti Made in Italy u svijetu.
Sandra Di Carlo, direktorica zagrebačkog ureda Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu, ističe da je taj ured osnovan još 1956. i da je jedan od najstarijih vanjskih ureda. Kaže da je među hrvatskim tvrtkama prepoznat kao važna ustanova koja promiče bilateralnu suradnju, stoga je ove godine Italija i zemlja partner na Liderovoj konferenciji ‘Smart Cities 2024.‘ koja se održava 20. i 21. ožujka u hotelu Westin Zagreb.
Kako ćete predstaviti Italiju na Liderovoj konferenciji ‘Smart Cities 2024.‘?
– Od kada sam preuzela funkciju direktorice ITA-e (engl. Italian Trade Agency) u Zagrebu, Talijanskog instituta za vanjsku trgovinu, sa zanimanjem i odobravanjem pratim rad poduzetničkog tjednika Lider. Bila sam iznimno počašćena kad je Italija odabrana kao zemlja partner na ovogodišnjoj konferenciji ‘Smart Cities‘ jer je riječ o važnom skupu koji okuplja stručnu publiku iz sektora urbane infrastrukture, gradonačelnike, poduzetnike koji nude uvođenje pametnih rješenja, akademsku zajednicu te javni sektor. Zahvaljujući tom partnerstvu na panelima će se predstaviti i talijanska inovativna iskustva, na predavanjima koja će održati naši gosti, dvojica ključnih govornika iz Italije. Profesor Marko Bertogna sa Sveučilišta u Modeni i Reggio Emilia, voditelj laboratorija i spinoffa specijaliziranoga za pametne gradove, održat će predavanje o autonomnoj vožnji na primjeru tehnološkog rješenja Modena Automotive Smart Area, MASA, te govoriti o aktivnostima koje provodi Nacionalni centar za održivu mobilnost, MOST, uvedenima u poslovnu suradnju s raznim industrijskim partnerima kao što su Ferrari, Stellantis, Autostrade, Iveco i drugi. Na temu pametne tranzicije u talijanskim gradovima i suvremenim metodama za pametno upravljanje otpadom govorit će Alessandro Frulio, stručnjak s višegodišnjim iskustvom na multidisciplinarnim istraživačko-razvojnim projektima informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Platforma za pametno upravljanje otpadom dizajnirana je za upravljanje izvaganim i diferenciranim otpadom, omogućava optimiranje ciklusa prikupljanja otpada, predviđanje količine otpada koji proizvedu pojedinačni korisnici te otkrivanje anomalija u odlaganju i pražnjenju spremnika.
Kako se strategija pametnih gradova provodi u Italiji? U što se najviše ulaže?
– Danas tržište pametnih gradova u Italiji vrijedi oko 900 milijuna eura, no prava eksplozija očekuje se tek u godinama pred nama. Uvjerena sam da će prednosti tog širenja biti sveobuhvatne: predviđa se da će u sektoru pametnih gradova do 2029. u Italiji biti otvoreno približno dva i pol milijuna novih radnih mjesta. Ono što se donedavno smatralo utopijom, sada postaje stvarnost. U posljednjih godinu dana 39 posto općina s više od 15.000 stanovnika pokrenulo je barem jedan projekt s područja pametne mobilnosti i digitalizacije, pametne gradnje ili pametnog upravljanja gradovima na temelju održivih strategija. Sredstva iz PNRR-a (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) omogućit će ubrzanje tranzicijskog procesa stvaranja pametnih gradova. Tako će 5,3 milijarde eura biti dodijeljeno za urbanu regeneraciju i kvalitetu stanovanja, dvije milijarde za digitalne usluge građanima, 8,6 milijardi za ekološku tranziciju te milijarda eura za sigurnije ceste.
Kakvi su gospodarski odnosi između Hrvatske i Italije?
– Hrvatska i Italija gospodarski surađuju vrlo dobro, Italija je od 2022. prvi trgovinski partner Hrvatske. U 2023. ukupna je robna razmjena s Italijom iznosila 8,52 milijardi eura, s tržišnim udjelom Italije od 13,67 posto. Italija je prošle godine bila i prvi dobavljač za Hrvatsku, u vrijednosti od 5,73 milijardi eura i s udjelom od 14,5 posto, te prvo hrvatsko izvozno tržište, u vrijednosti od 2,79 milijardi eura i s tržišnim udjelom od 12,2 posto.
U kojem se smjeru još može širiti suradnja?
– Hrvatsko-talijanska gospodarska suradnja ima potencijala za razvoj u dva ključna smjera: osnivanjem zajedničkih, joint-venture talijansko-hrvatskih poduzeća i izravnim talijanskim ulaganjima povezanima s novim proizvodnim i tehnološkim procesima. U sklopu razvojnih strategija gospodarskog napretka te nacionalnih planova oporavka i otpornosti i hrvatska i talijanska vlada posebno podupiru razvoj sektora IKT-a te inovativnih rješenja u pripadajućim industrijama. IT industrija snažan je pokretač hrvatskoga gospodarstva i potiče stalan rast produktivnosti i zapošljavanja. Upravo je zato Hrvatska vrlo privlačno odredište za talijansku opremu i tehnologiju, znanje i iskustvo (know-how) te robotizaciju i automatizaciju procesa u industriji 4.0.
Sadržaj nastao u suradnji s ICE – Talijanskim institutom za vanjsku trgovinu.