Sektor svinjogojstva od ulaska Hrvatske u Europsku uniju gubi dah, što se može vidjeti po broju svinja kojih je 900 tisuća, uz zabrinjavajuće nizak broj krmača, koji pokazuje rapidnu tendenciju pada, rečeno je u četvrtak u Osijeku na okruglom stolu pod nazivom ‘Ima li hrvatsko svinjogojstvo budućnosti?‘
Skup je održan u sklopu radionice ‘Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena: Bilateralna suradnja u obrazovanju i istraživanju između Norveške i Hrvatske‘, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), čiji je dekan Krunoslav Zmaić upozorio da je prošle godine zabilježen pad u proizvodnji po stopi od 5,3 posto.
- Slična se tendencija bilježi i u EU, veliki proizvođači poput Danske i Španjolske smanjuju proizvodnju svinjskog mesa, a to znači da ćemo mi potrošači morati platiti cijenu - tvrdi Zmaić dodajući kako je cijena već sada 25 posto veća i sigurno je da će još rasti 15 do 20 posto.
Smatra da je još lošija situacija s nazimicama, a dodatno je stvar otežala i pojava afričke svinjske kuge (ASK). ‘Mala poljoprivredna gospodarstva teško mogu osigurati biosigurnosne mjere‘, zaključio je Zmaić, konstatirajući da je sektor svinjogojstva u teškim problemima.
Jedan od načina kako se svinjogojstvo u Hrvatskoj može brzo obnoviti je Zakon o poljoprivrednom zemljištu, smatra predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac, koji je najavio da se zajedno s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i Središnjim savezom uzgajivača svinja priprema konkretan prijedlog brze obnove svinjogojstva u Hrvatskoj.
- Taj prijedlog poslat ćemo u Hrvatski sabor, a planiramo i razgovor s ministricom poljoprivrede u sljedećih tjedan do dva - najavio je Kuterovac, napomenuvši da proizvođači svinja moraju imati perspektivu, a jedan od načina je sigurno Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Prema njegovim riječima, proizvođači svinja moraju dobiti zemljište, mora se kvalitetno riješiti pitanje investicija te uvesti red na tržištu kako bi potrošači znali koje meso jedu. - Iz uvoza nam ne smije stizati meso loše kvalitete, u robnim zalihama mora biti svinjsko meso kako bi se građanima osigurala prehrambena sigurnost i to mora biti domaća proizvodnja - zaključio je, dodavši da se svinjogojstvo može oporaviti, no pitanje je želi li to politika.
Izvanredni profesor s FAZOS-a Vladimir Margeta smatra da je u nacionalnom interesu da se svinjogojstvo oporavi jer je u Hrvatskoj najveća potrošnja upravo svinjskog mesa. Poljoprivreda bez svinjogojstva ne bi imala smisla, uvjeren je Margeta, koji ističe da je neophodno izgraditi strategiju koja će imati jasan cilj koji će obuhvatiti ne samo povećanje fonda svinja, već i mrežu klaonica, mrežu prerađivačke industrije, ali i proizvodnju koja će voditi računa o kvaliteti, a ne samo o kvantiteti.
- Da bi se obnovilo svinjogojstvo u Hrvatskoj moramo, u skladu sa Zelenim planom, pretvarati svinje u proizvode s visokom dodanom vrijednošću - poručuje Margeta, koji to smatra jedinim načinom da osiguramo tržišnost proizvođača, što je uvjet njihova opstanka.