Piše: Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj
Na poljoprivredu bismo morali gledati ne samo kao na proizvodnju hrane već i kroz prizmu zaštite životnog okoliša
Poboljšanje učinkovitosti europske i hrvatske poljoprivrede na zelen, održiv način pomoći će nam u usporavanju globalnog zatopljenja i uspjehu borbe protiv klimatskih promjena, a ima i potencijal stvoriti nova radna mjesta i izvore prihoda i građanima i državi te unijeti novu gospodarsku dinamiku u pretežito poljoprivredne regije. To zahtijeva višeslojni pristup koji treba primijeniti ne samo na način na koji uzgajamo hranu već i, još važnije, na to kako financiramo poljoprivrednu proizvodnju.
Promjene su nužne u svjetlu činjenice da će svjetska populacija dosegnuti 11 milijardi ljudi do 2100. godine. Kao rezultat toga globalna potražnja za hranom mogla bi se gotovo udvostručiti do 2050. godine. Želimo li prehraniti svijet bez uništavanja preostalih prirodnih resursa, poljoprivreda mora pronaći način suživota s prirodom. Također, ruski napad na Ukrajinu u prvi je plan stavio pitanje sigurnosti opskrbe i proizvodnje hrane.
Rješenje za te probleme dijelom je u ulaganju u suvremene tehnologije, inovacije u poljoprivredi i učinkovitiju potrošnju hrane (svijet danas baca trideset posto proizvedene hrane) te u temeljitu preispitivanju onoga što i kako jedemo. Europska investicijska banka nudi potporu projektima koji daju rešenja za ove izazove i u Hrvatskoj i šire.
Ulaganje u suvremenu poljoprivredu
Europska unija najveći je trgovac poljoprivrednim proizvodima na svijetu. Industrija hrane i pića daje devet posto bruto domaćeg proizvoda EU, a zapošljava oko 15,4 milijuna ljudi. U manje razvijenim regijama u poljoprivredi je zaposleno najviše ljudi, a to je slučaj i u ruralnoj, kontinentalnoj Hrvatskoj. Unatoč svojoj veličini poljoprivreda u EU nije produktivna koliko bi mogla biti. Jedan od razloga jest u tome što poljoprivrednici često imaju poteškoća osigurati financiranje za inovativne projekte čija bi primjena mogla povećati produktivnost njihovih domaćinstava.
Niži stupanj ulaganja u europsku poljoprivredu dijelom je posljedica nedostatka odgovarajućih financijskih instrumenata, prije svega fondova rizičnoga kapitala koji bi podupirali novoosnovane i inovativne projekte. Bez ulaganja nema inovacija, a upravo su pronalasci presudni za uspjeh europskih planova za proizvodnju više hrane na održiviji način. I to je područje u kojemu Grupa Europske investicijske banke pokušava dati učinkovit odgovor.
Kako bi poduprla strateški zaokret na model održive poljoprivrede za Hrvatsku, EU i svijet, Europska investicijska banka spremna je financirati projekte koji poljoprivredu čine produktivnijom i održivijom. Prije svega, zainteresirani smo za projekte koji uvode tehnologiju u poljoprivredu. Poduzeća koja poljoprivrednim proizvođačima već pomažu nudeći big data, odnosno sustave za praćenje i bolje usmjeravanje proizvodnje, odavno su stvarnost na europskom tržištu. Među njima je i jedno hrvatsko poduzeće – Agrivi. To inovativno poduzeće jedno je od globalno uspješnih hrvatskih poduzeća čija rešenja u upravljanju podacima u poljoprivredi pomažu u donošenju boljih, bržih i racionalnijih odluka u složenu okružju poljoprivredne proizvodnje.
Dio potpore za svoj uspjeh Agrivi je dobio zahvaljujući fondu rizičnoga kapitala Feelsgood čije je osnivanje, kao jednog od prvih hrvatskih fondova rizičnoga kapitala, omogućila Grupa EIB-a putem svojeg Europskog investicijskog fonda (EIF). Ulaganje u fondove poput Feelsgooda jedan je od načina na koji Grupa EIB-a podupire preobrazbu europske poljoprivrede i njezino osuvremenjenje te je uspješan model za nastavak i ubrzavanje tog procesa.
Nužne promjene u poljoprivredi
Integracija podataka u stvarnom vremenu na farmama i u njihovim mrežama dobavljača kakvu nude big data-poduzeća mogla bi rezultirati uklanjanjem posrednika u poljoprivredi, izravnim povezivanjem poljoprivredno-prehrambenih poduzeća s trgovcima na malo te potrošačima, i to s pomoću digitalnih platformi, kojih je na europskom tržištu sve više. Tehnologije poput blockchaina, koje su temelj pametnih sustava za praćenje podataka, također mogu pomoći podizanju učinkovitosti domaće poljoprivrede jer nude uspješnu alternativu inače skupim papirnatim ili računalnim izvješćima.
Povećanje proizvodnje hrane za potrebe sve većeg broja stanovnika ne bi smjelo biti samo sebi cilj. Potrebno je uz to promijeniti način na koji trenutačno i neodrživo proizvodimo hranu te dobiti poljoprivredu koja je u suglasju s prirodom, a ne njezina protivnica. EIB je spreman poduprijeti preobrazbu poljoprivrede prema dugoročno održivome modelu te financirati osuvremenjenje poljoprivredne proizvodnje kako bi ona bila manje štetna i produktivnija. To zahtijeva i znatna ulaganja i nove načine financiranja agro-prehrambenih pronalazača: uvođenje platformi za zajedničko financiranje, miniobveznica te financijskih instrumenata za podjelu rizika. Neke od tih financijskih instrumenata EIB je već uveo u Hrvatsku.
Europska investicijska banka željna je nastaviti to partnerstvo i surađivati s javnim i privatnim sektorom kako bi se omogućila nova održiva budućnost za hrvatsku poljoprivredu, sposobnu odgovoriti ne samo na sve veće potrebe za hranom u svijetu nego i na potrebe za novim radnim mjestima, te tako ubrzao ujednačen gospodarski razvitak Hrvatske.