Europa je, pa i svijet, postala previše ovisna o Dalekom istoku, rekao je nedavno HUP-ov predsjednik Mihael Furjan. Znači li to da kompanije, poučene iskustvima geopolitičke i zdravstvene krize u posljednje dvije godine, trebaju reorganizirati svoje dobavne lance? Svakako, reći će svi sugovornici, samo pitanje je kako. To ovisi o svakom slučaju posebno, ali općenito gledajući, krize i zabrinjavajući nedostatak radne snage prisilit će europske kompanije na skraćenje dobavnih lanaca i preseljenje proizvodnje, ali i na najmoderniju automatizaciju i digitalizaciju uz upotrebu umjetne inteligencije. O skraćivanju dobavnih lanaca u temi broja piše Edis Felić.
Sve smo generatore rasta inflacije već apsolvirali – od zamrzavanja globalne ekonomije i globalnoga zalijevanja nevjerojatnim iznosima svih mogućih novčanica, preko puknutih lanaca nabave i uzletjelih transportnih cijena do rata i, posljedično, energetske i prehrambene krize. Referentne kamate središnjih banaka rastu nikada viđenim tempom, no inflacija se slabašno smanjuje pokazujući zavidnu otpornost na kamatne mjere.
Pa je, posve očekivano, Europska središnja banka (ECB) posegnula za još jednim podizanjem triju ključnih kamatnih stopa, opet za 25 baznih bodova. Naime, iako se inflacija nominalno smanjuje u eurozoni (sa 6,1 posto u svibnju pala je na 5,3 posto u srpnju), to je i dalje višestruko više od ciljanih dva posto. Možda bi mjere lakše gađale cilj kad bi i središnje banke i analitičari – globalno – preciznije uprli prstom u pogonitelje inflacije. O tome da rast cijena sada najviše pogoni pohlepa u novom broju piše Gordana Gelenčer.
Dejan Kovač (38) jedan je od istaknutijih ekonomista mlađe generacije. Doktorirao je na prestižnom institutu CERGE-EI (Center for Economic Research and Graduate Education – Economics Institute) u Pragu, radio na Princetonu, a danas je istraživač u Institutu za ekonomska istraživanje (IWH) u Halleu. Sva njegova istraživanja zasnivaju se na podacima iz Hrvatske. Ozbiljno se bavio nogometom u mlađoj dobi (generacija Nike Kranjčara). U široj javnosti najpoznatiji je kao predsjednički kandidat 2019. i sudionik najnapornijih svjetskih ultramaratona. Trčanjem se počeo baviti kad više nije stizao ozbiljno trenirati nogomet.
Najprije je to bilo svojevrsno pražnjenje, a onda je, kaže, postalo sredstvo zahvaljujući kojem je postajao bolji. Pojednostavnjeno, ako može dvanaest sati biti stalno usredotočen na stazu dugu osamdeset kilometara i paziti da je pretrči a da ne padne, može izdržati i tempo rada više od dvanaest sati na dan kakav je, primjerice, na Princetonu. Kovača smo uhvatili u Zagrebu nakon odmora na Krku, gdje je liječio ozljede nakon nedavno završene 250-kilometarske trkačke utrke kroz najsušu pustinju na svijetu, čileansku Atacamu. Njegov intervju s Liderovim Goranom Litvanom možete pročitati u novom broju.
Gotovo dvije godine, otkad je u studenome 2020. od Nenada Bakića kupila prvih 18,8 posto dionica Đure Đakovića, pa do rujna 2022., kad je napokon dokapitalizacijom od 31 milijun eura stekla većinski udjel, bile su potrebne češkoj kompaniji DD Acquisition da stekne punu kontrolu nad slavonskobrodskom grupacijom, a samo pola godine bilo je dovoljno da se pokaže kako to preuzimanje ima potencijala vratiti Đaković među hrvatske industrijske perjanice. Do toga je, doduše, još mukotrpan put koji ponajprije podrazumijeva završetak restrukturiranja započetoga prošle godine, ali isto je tako mukotrpna bila dvogodišnja dionica puta tijekom koje se zajedničkim djelovanjem DD Acquisitiona, hrvatske vlade i Europske komisije donosio program preustroja Đakovića koji je, među ostalim, omogućio Česima da steknu 81,9 posto vlasničkog udjela u njemu a da na sebe ne preuzmu obvezu vraćanja tvrtkinih starih dugova. Uz odobrenje Europske komisije stare je Đakovićeve dugove na sebe preuzela Vlada. No to su sada već lanjski snijezi. Kompaniju Đuro Đaković u novom je broju razradila Manuela Tašler.
U novom broju Lidera pročitajte i razgovor s konzultantom Zvonimirom Mršićem, priču o Šmit Electronicu, ali i trendovima u industriji pića. Uz novi broj dolazi i prilog Ljetni trend.