Najvećih stotinu dioničara na Zagrebačkoj burzi posjeduje vrijednost od 1,7 milijardi eura, odnosno 7,3 posto dioničke kapitalizacije domaćeg tržišta, pokazuje ljestvica koju je sastavio Lider na temelju javno dostupnih podataka Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD) o deset najvećih dioničara u pojedinim kompanijama. U izbor su uzete samo dionice s kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi i njihova vrijednost izračunana je na posljednji dan prošle godine. Naglasimo i da neki dioničari u tvrtkama s pomoću kojih ostvaruju vlasnički udjel imaju partnere; u tom su slučaju iznosi u tablici orijentacijski.
Analiza pokazuje da 80 dioničara ima dionice samo jednog izdavatelja. Nadalje, 13 ulagača posjeduje većinski udjel, njih 12 posjeduje udjele između 10 i 49 posto, a 82 investitora kontrolira do 10 posto dionica pojedine tvrtke. Spomenimo i da je investiranje u Hrvatskoj očito i dalje ‘muški posao‘ – na popisu je samo petina dioničarki. Listu 100 najvećih domaćih dioničara u novom broju donose Tomislav Pili i Goran Litvan.
Hrvatska živi od novca iseljenika i bez deviznih doznaka hrvatska bi ekonomija potonula. Takvi paušalni zaključci obično se iznose svaki put kada se objavi statistika inozemnih doznaka, a vrtoglavi iznosi iskazani u omjeru s hrvatskim BDP-om dodatno potpiruju tezu da od gastarbajtera zarađujemo više nego od turizma. No, koliki dio silnih milijardi poslanih u Hrvatsku završi u potrošnji, a koliko su naši iseljenici koji godinama žive u Njemačkoj kupili apartmana na obali te je i takav transfer novca ušao u statistiku doznaka, nitko sa sigurnošću ne može reći. Osim toga, ekonomisti pokušavaju procijeniti koliki je ekonomski gubitak od iseljavanja naspram koristi od doznaka iz iseljeništva, a brojna istraživanja provedena na tu temu često daju oprečne rezultate. O doznakama piše Antonija Knežević.
Obnova od potresa, priuštivo stanovanje i stambena politika, pitanje zaštićenih najmoprimaca neki su od vrućih krumpira s kojima se ulovio ukoštac Branko Bačić, Plenkovićev ‘komandos za specijalne akcije‘, kako ga neki nazivaju, u manje od godinu dana otkako je imenovan na funkciju ministra graditeljstva. Upravo su to bile i glavne teme intervjua u kojem smo se, naravno, dotaknuli i skorašnjih izbora, poreza na nekretnine, ali i jednog od, dugoročno gledano, najvećih hrvatskih problema – demografske politike. S Bačićem je razgovarala Antonija Knežević.
Najveća domaća sjemenarska kompanija trenutačno realizira preuzimanje dijela poljoprivrednih površina i skladišnih prostora u Slavoniji, nakon čega bi Bc Institut raspolagao s tisuću hektara poljoprivrednih površina, i to ponajprije namijenjenih oplemenjivanju i stvaranju novih kultivara te proizvodnji sjemena. O kolikim je površinama konkretno riječ, za sada ne možemo znati, no ta kompanija stalno ulaže u istraživanje novog sjemenja te ga plasira i u inozemstvo. Kompanijsku priču o Bc Institutu ispričao je Edis Felić.
U novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera vas, između ostalog, očekuju i teme o javnim savjetovanjima, ulagačkim trakavicama, nagrađivanju zaposlenika, a pročitajte i kako je dolazak novog igrača prodrmao usnulo hrvatsko tržište umjetnina.