Posljednjih nekoliko godina naša proizvodna tvrtka brzo raste, ali uza sve lijepo to nosi i mnoge izazove s kojima se prije nismo susreli, kao što su širenje na nova tržišta, stalna investiranja i rast proizvodnje. Kad si neiskusan, lako se poskliznuti na nekoj od tih stepenica – situacija je to s kojom se često suočavaju domaći poduzetnici, a tu konkretnu ispričala nam je suosnivačica tvrtke MagisWall Janja Pavetić, koja se za savjetovanje o tome što dalje odlučila obratiti iskusnijim poduzetnicima, odnosno pronaći mentora. Mentor je, kaže, pristupio njihovoj priči s oba aspekta, i poslovnog i privatnog, a najviše su razgovarali o daljnjim ulaganjima i zapošljavanju, stranim tržištima i njihovim zakonitostima. Anamarija Mujanović u ovotjednoj temi broja donosi iskustva mentora i mentoriranih poduzetnika.
Dok predsjednik Zoran Milanović i dalje šokira javnost gotovo svakodnevnim obratima i tako miješa već sigurne HDZ-ove karte, malokoga je u ovogodišnjem superizbornom cirkusu zaintrigirala neka ekonomska tema. Valjda je u zemlji u kojoj se čeka opet neko članstvo (ono u OECD-u) sve super i sve je za pet. Uključujući i stanje u prekobrojnim jedinicama lokalne i regionalne samouprave (JLRS), čak ni ako (do)kažemo da se oko četiri petine njih hrani državnim dotacijama. Naravno da je pitanje teritorijalnoga preustoja znatno šire od ‘banalnoga‘ financijskog kriterija, no svakako je zgodno znati kakva je financijska podloga hrvatske teritorijalne priče. To više što već nekoliko godina imamo novi sustav fiskalnoga izravnanja o čemu piše Gordana Gelenčer.
Direktor zagrebačke softverske tvrtke Oradian Antonio Šeparović ima jednu od najzanimljivijih poduzetničkih, ali i životnih priča vrijednih pričanja. Roditelji su mu rodom s Korčule, rođen je u Splitu, a odrastao je i djetinjstvo proveo u Južnoafričkoj Republici. Danas je oženjen i vodi financijskotehnološku tvrtku Oradian u Hrvatskoj s kojom posluje primarno na afričkom i južnoazijskom tržištu, gdje su mu klijenti banke i financijske institucije. Za razgovor o poslovanju i životu u Africi te razlikama u odnosu na Hrvatsku Donatella Pauković uhvatila ga je u Zagrebu, između poslovnih putovanja na Filipine i u Nigeriju, gdje su njegovi najvažniji klijenti, zbog čega na tim tržištima, kako kaže, provodi barem jedan tjedan na mjesec. Njegova je poruka jasna: nije važno gdje se nalazite u svijetu. Ako želite riješiti globalne probleme, možete ih riješiti s bilo kojega mjesta, pa tako i iz Hrvatske.
Među trideset tisuća građana koji su, odlučivši uložiti u narodnu obveznicu i narodni trezorski zapis, morali otvoriti račun u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD) vjerojatno postoji dio koji je tada i prvi put čuo za tu instituciju. Tada su shvatili da, ako žele ulagati u hrvatske vrijednosne papire – obveznice, trezorske zapise, dionice, burzovnoutržive investicijske fondove (ETF) – moraju imati račun u SKDD-u na kojem se čuvaju njihovi vrijednosni papiri. Čemu još SKDD služi, ti su građani mogli vidjeti početkom ožujka, pri isplati prvih kamata po narodnoj obveznici koja je išla preko te institucije. Ne samo to, dioničarima većine hrvatskih kompanija godišnja dividenda sjeda na račune upravo zahvaljujući SKDD-u. Kompanijsku priču o SKDD-u u novom broju donosi Tomislav Pili.
U ovotjednom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera objašnjavamo i zašto je dobro zaposliti bivše vojnike, razgovaramo s politologinjom Vlastom Ilišin, pišemo o Uredbi o baterijama, a donosimo vam i dva priloga; Novi trendovi u turizmu te Komkultura.