Stariji kroničari kretanja među hrvatskim kompanijama sjećaju se kakvu je pozornost izazvalo Atlanticovo preuzimanje slovenske Droge Kolinske Bilo je to 2010. kad je Atlantic – razočaran (političkom) odbijenicom za preuzimanje Podravke – uvidio da bi slovenska prehrambena kompanija koju je prodavao dugovima pritisnuti Istrabenz mogla biti vrlo zgodna alternativa koprivničkoj kompaniji. S cijenom (umanjenom za dug od 142 milijuna eura) od 240 milijuna eura Atlanticova akvizicija Droge Kolinske bila je jedno od najvećih preuzimanja u suvremenoj hrvatskoj korporacijskoj povijesti. Danas, četrnaest godina poslije, to je i ostala. Rijetki se još sjećaju da se ta akvizicija ne bi ni dogodila da nije bilo – burze.
Naime, ta je transakcija bila omogućena kombinacijom prikupljanja kapitala na burzi, mezzanine financiranja (kredit uza zalog dioničkog udjela) i klasičnog duga. Atlantic je u srpnju 2007. – na tadašnjem vrhuncu burze u Hrvata – na Zagrebačkoj burzi proveo početnu ponudu dionica (IPO) vrijednu tadašnjih 716 milijuna kuna. Te je godine to bio drugi najvredniji IPO, nakon glasovite narodne privatizacije HT-a, čija je vrijednost bila iznad sedam milijardi kuna. Prikupljeni kapital Atlanticu je dao vatrenu moć za akviziciju koja je transformirala njegovo poslovanje od malog distributera u respektabilnoga regionalnog igrača u prehrambenoj industriji. Kakva su iskustva kompanija koje su izašle na burzu u novom broju objašnjava Tomislav Pili.
Zakon o lobiranju među posljednjim je dokumentima koji se izglasavaju u ovome sazivu Sabora. O tome što će donijeti društvu, lobistima i lobiranju, koje se dosad najčešće povezivalo s korupcijom, Goran Litvan je razgovarao s predsjednikom Hrvatskog društva lobista Ivanom Žužulom, suvlasnikom i direktorom ZBT Consultinga, koji radije spominje poslovne referencije od obiteljskih iako je njegov stric Miomir Žužul jedan od najjačih hrvatskih međunarodnih lobista.
Hrvatska je lani imala drugi najveći rast BDP-a nakon Malte u cijeloj Europskoj uniji. Podatak je to kojem bi se trebalo veseliti... No sada slijedi ono bolno ‘ali‘, baš kao u vicevima s jednom dobrom i jednom lošom vijesti. A loša je vijest u ovome slučaju da priličan dio tog rasta možemo zahvaliti europskim fondovima – koji neće uvijek biti toliko izdašni. Priču o tome kako bi bez europskih fondova hrvatski rast BDP-a bio manji barem za jedan postotni bod u novom je broju ispričala Antonija Knežević.
U ovotjednom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera raspisali smo se i o kompaniji Altpro, o tome kako profesori hrvatskog jezika postaju vruća roba na tržištu rada, o zadržavanju radnika, a donosimo i poduzetničku priču o obiteljskoj tvrtki Mariolini iz Krka. Kad smo već kod obiteljskih tvrtki, možete pročitati i kako je bilo na našoj konferenciji Budućnost obiteljskih tvrtki. No to nije sve, uz novi broj stiže i prilog Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost.