Samo desetak dana nakon što je Rusija napala Ukrajnu, vodeća ukrajinska IT kompanija Intellias, koja zapošljava više od tri tisuće stručnjaka, objavila je da odustaje od prvotne ideje otvaranja ureda u Srbiji zbog proruskih stavova tamošnje Vlade te da će umjesto toga ured otvoriti u Hrvatskoj. O tom potezu, planovima Intelliasa u Hrvatskoj ali i globalno te poslovanju tvrtke u ratnim okolnostima razgovarali smo s Vitalijem Sedlerom, izvršnim direktorom i suosnivačem Intellisa.
Odluka da zatvorite urede u Srbiji i otvorite ih u Hrvatskoj izazvala je priličnu pozornost. Je li sve bilo spremno za otvaranje ureda u Srbiji? Je li njezino prorusko stajalište zaista bilo presudno za zatvaranje ureda u susjednoj zemlji?
– Intellias uvijek traži nove talente. U Srbiji, posebno u Novom Sadu, vidjeli smo da ima dobrih inženjera u automobilskom sektoru, koji je ključan za Intellias, zato smo odlučili otvoriti podružnicu u Srbiji. Tu odluku donijeli smo u četvrtom kvartalu prošle godine. U trenutku ruske invazije na Ukrajinu u Srbiji smo imali već nekoliko stručnjaka spremnih za suradnju s nama, odnosno spremnih da postanu naši zaposlenici. Ali kad je počeo rat velikih razmjera, sve se promijenilo. Za vrijeme rata postoje samo crne i bijele odluke; nije moguće biti malo ovdje, malo ondje. Nažalost, srbijanska vlada u mnogim je slučajevima zauzela prorusko stajalište. Mi, kao i naši ljudi u Ukrajini, nismo to mogli prihvatiti. I zato je naša odluka bila vrlo brza iako smo znali da možemo otvoriti radna mjesta u Srbiji i ondje raditi projekte. Umjesto u Srbiji tada smo odlučili otvoriti urede u Hrvatskoj, koja je također sjajna zemlja s mnogo sjajnih IT inženjera. Željeli smo rasti u ovoj regiji, stoga smo odlučili da Hrvatska postane naše novo središte za južnoeuropsku i balkansku regiju. Uglavnom, odluka je bila vrlo jednostavna jer rat je vrijeme kad ne možete oklijevati. Razmišljate što je ispravno, a što pogrešno, i jednostavno to napravite.
Donosite li obično odluke tako brzo ili je ovo bila iznimka?
– Ne baš, pogotovo ako je riječ o širenju i ulaganju u drugu državu jer je to prilično kompliciran proces. Morate otvoriti pravni subjekt, razumjeti tržište, investirati... U normalnim okolnostima to ne radimo tako brzo. Obično je to dobro proračunata odluka, ali zbog specifične situacije s ratom znali smo da ne možemo tek tako nastaviti poslovati u Srbiji. Danas je kod nas sve crno-bijelo: nešto podržavate ili ne podržavate. Zato je odluka bila vrlo brza.
Zbog rata u Ukrajini vjerojatno ste morali donijeti mnogo odluka u kratkom razdoblju. Koliko je rat utjecao na vaše poslovanje?
– Rat je vrlo velika kriza. Sve se mijenja u vašem životu, posebno za ljude koji su izravno pogođeni ratom. Kad je počeo u punom opsegu, glavna tema i prioritet bili su sigurnost naših ljudi. Uložili smo mnogo truda i novca da ih preselimo iz nesigurnih regija u sigurne. Preselili smo 1400 ljudi u zapadni dio Ukrajine i izvan zemlje. To je bila prilično stresna situacija za sve nas. Naši zaposlenici i njihove obitelji imali su samo nekoliko dana ili katkad samo nekoliko sati da nekamo odu i ostave sve, ne znajući što će se dogoditi. To je sve podrazumijevalo i vrlo velike troškove, ali uopće nismo dvojili. Kad govorimo o poslovanju i klijentima, vrlo brzo uspjeli smo obnoviti poslovanje. Kao softverska tvrtka bili smo otprije spremni za rad na daljinu, zato smo, kad su se ljudi prvih dana raselili i smjestili, brzo mogli nastaviti raditi. Uglavnom, nakon dva tjedna radili smo na 95 posto kapaciteta. Što se tiče našeg poslovanja, jako sam zahvalan svojim klijentima koji su bili vrlo strpljivi, podupirali su nas, našu tvrtku i ukrajinski narod. Od više od sto klijenata ostali smo samo bez njih nekoliko. Gotovo su svi ostali s nama i rekli su da žele nastaviti suradnju jer će i tako pridonijeti otpornosti Ukrajine. Dakle, imali smo veliku potporu klijenata. Rat nam je, ukupno gledano, ipak malo smanjio ciljeve, ali s obzirom na situaciju još smo u dobroj formi.
U koje su se zemlje preselili vaši zaposlenici?
– Mnogi od njih otišli su u Poljsku jer je vrlo blizu Ukrajine i ima sličnu kulturu. Deseci ljudi otišli su u Hrvatsku, Portugal, Španjolsku, Njemačku... Neki su i u Tajlandu. Većina njih su žene te vrlo malo muškaraca koji su smjeli napustiti zemlju.
Kako biste, na temelju onoga što ste dosad vidjeli, ocijenili poslovnu klimu u Hrvatskoj?
– Kad idemo u drugu zemlju, jedna od prvih stvari koje pogledamo jest broj IT inženjera. Hrvatska ima više od 35 tisuća inženjera koji rade u IT sektoru i tržište raste. Možda to nije najveće tržište – za usporedbu, Ukrajina ima tristo tisuća informatičkih inženjera – ali ima dobar bazen talenata i Intelliasu će Hrvatska biti hub, odnosno središte za južnoeuropske i balkanske države. Planiramo u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina zaposliti oko tristo IT inženjera.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.