Ono što se donedavno činilo dalekom budućnošću, vrlo skoro postaje realnost za niz domaćih kompanija – izvještavanje o ESG-u. Kompanije u Hrvatskoj, a to posebno vrijedi za one uvrštene na burzu, već od iduće godine uz uobičajena financijska izvješća morat će objavljivati i ona nefinancijska (ESG). Riječ je o dokumentu koji će pokazati koliko kompanija poštuje okolišne, društvene kriterije i kriterije dobrog korporativnog upravljanja. Ukratko, koliko je predana konceptu održivosti. Mali dio domaćih kompanija takva izvješća već dobrovoljno objavljuje jer su svjesne da im dobar imidž u ESG-u znatno poboljšava rejting među investitorima, bankama, a sve češće i među samim zaposlenicima i krajnjim kupcima.
Opsežno, transparentno i mjerljivo
Kao što je već poznato, u siječnju 2023. stupila je na snagu nova europska Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Zahvatit će više od pedeset tisuća tvrtki u Europske unije i dodatnih deset tisuća izvan nje. Hrvatska će tu regulativu do srpnja morati uključiti u Zakon o računovodstvu, Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala. Primjena za prve obveznike počinje ove godine, a objava prvih izvješća prema CSRD-u 2025. godine. Doduše, izvještavanje o ESG-u domaćim kompanijama nije potpuna novost: prije CSRD-a na snazi je bio NFRD, Direktiva o nefinancijskom izvještavanju, nešto jednostavnija, a odnosila se i na uži krug obveznika. Ipak, postavlja se pitanje jesu li domaće kompanije već spremne za primjenu CSRD-a Koji su im sve operativni i kadrovski preduvjeti potrebni za to?
Jasminka Rojko, konzultantica za ESG i korporativno financiranje s dugogodišnjim bankarskim iskustvom te vlasnica tvrtke Rojko & Co, objašnjava kako CSRD od obveznika izvještavanja zahtijeva pružanje opsežnih informacija o aktivnostima vezanim uz okoliš, društvo i upravljanje (ESG).
– Tvrtke su dužne izvještavati na transparentan i mjerljiv način. Naime, svi podaci morat će biti objavljeni u formatu XBRL, odnosno izvještaj o održivosti morat će biti označen, tagiran, u skladu sa strogim pravilima ESRS-a. To je potrebno kako bi se svi digitalni izvještaji pohranili u središnju bazu podataka ESAP, što samo po sebi znači da će se moći provjeriti i usporediti – naglašava Rojko.
Kako dokumentirati procese
Prema njezinim riječima, tvrtke će već za prvu godinu izvješćivanja morati imati dokumentirane procese na temelju kojih su izradile izračune, odnosno dokaze kojom su se metodologijom koristile u pripremi izvještaja.
– Primjerice, za izračun emisija ugljikova dioksida i otiska tvrtke primjenjuju protokol GHG. Za sada, u prvim godinama, nisu propisane konkretne obveze provjere ili verifikacije tih izračuna. Međutim, tvrtke se mogu koristiti verifikatorima koji će potvrditi da je izračun napravljen u skladu s protokolom GHG, odnosno priložiti ISO 14064. Naravno, mogu dobrovoljno priložiti i druge standarde kao što su ISO 14001, certifikat o upravljanju okolišem, ili ISO 45001, međunarodni standard za sustave upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu. Dodatno će za procjenu klimatskih rizika trebati primjenjivati klimatske modele koje su provjerili i potvrdili Ujedinjeni narodi kako bi mogle pripremiti tranzicijske planove za smanjenje fizičkih i akutnih klimatskih rizika – naglašava Liderova sugovornica.
Podložno provjeri
Važno je istaknuti da će sve informacije navedene u izvješću o održivosti podlijegati provjeri i potvrdi ovlaštenih revizora za prve obveznike već od 1. siječnja ove godine u obliku ‘angažmana ograničene provjere‘, a postupno se planira uvesti prelazak na ‘angažman razumne provjere‘. Riječ je o najvišemu revizorskom standardu koji će, prema očekivanjima od 2028., zahtijevati mnogo detaljniji uvid i provjeru podloga za izvješća o održivosti. Drugim riječima, izjednačit će se sa standardom revizije financijskih izvješća.
Prvi izazov za kompanije bit će izrada izvješća, dohvat podataka, njihova provjera i objava, objašnjavaju u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga. Taj će regulator također biti mjerodavan za provjeru istinitosti izvještaja kako bi se izbjegao poznati greenwashing.
– Sve to zahtijevat će dodatne resurse dok se baza stručnjaka još izgrađuje, kako kompanija, tako i revizora koji će pregledavati izvještaje o korporativnoj održivosti. Izvještaji će imati više faktora kontrole. Prvi će biti oni u kompaniji, stručnjaci koji ih izrađuju i uprava koja će biti odgovorna za ta izvješća. Nakon toga izvještaji o korporativnoj održivosti podlijegat će reviziji koju će u RH provoditi za to posebno ovlašteni revizori. Tek u trećem koraku na scenu stupaju regulatori, a jedan od njih bit će i Hanfa koja će prema načelu uzimanja uzorka kontrolirati i izvještaje o korporativnoj održivosti – kažu u Hanfi.
Što ako
Za one koji padnu na provjeri bit će nekoliko mogućnosti popravka. Mjere će biti propisane zakonom, koji je još u izradi, ali u Hanfi očekuju raspon od zahtjeva za izradu novog izvještaja, objave ispravaka do toga da se u slučaju najblažih propusta ispravci navedu u izvještaju sljedeće godine.
– Prvi izvještaji svakako će biti izazov i osim dodatnih troškova i stručnih resursa zahtijevat će od kompanija velike zaokrete u psolovnim procesima kako bi svake godine novi izvještaj o održivosti bio bolji. Prvi izazov bit će podaci: ima li ih kompanija i kako će ih naći te je li sigurna da su ispravni. Svjesni smo da prvi izvještaji neće biti savršeni, ali bit će svakako korak u dobrom smjeru – poručuju iz Hanfe.
Na prvu bi se moglo reći da će CSRD dodatno zakomplicirati već ionako zahtjevnu pripremu financijskog izvješća.
Opipljiva pozadina
Međutim, cijela priča o izvješćivanju o ESG-u ima i vrlo opipljivu pozadinu, vezanu uz financijske pogodnosti za kompaniju. Pokazuju to i iskustva velikih svjetskih kompanija. Jedna od njih je Philip Morris International (PMI), koji posluje u, sa stajališta ESG-a, u kontroverznome duhanskom biznisu, no njegov pristup izvješćivanju o ESG-u prepoznat je u globalnoj zajednici. Naime, PMI je od 2023. uključen u Dow Jones Sustainability World Index, jedno od najuglednijih mjerila za održivo poslovanje kompanija diljem svijeta. K tome je već četvrtu godinu zaredom i u Dow Jones Sustainability North America Composite Indexu.
Kako kaže Darija Jurica Vuković, rukovoditeljica korporativnih poslova u Philip Morrisu Zagreb, Dow Jones Sustainability World Index dodjeljuje se na temelju godišnje procjene korporativne održivosti (engl. corporate sustainability assessment – CSA) koju provodi S&P Global.
– Taj indeks uključuje najboljih deset posto od 2500 najvećih kompanija u S&P Global Broad Market Indexu na temelju procjene njihovih dugoročnih ekoloških, društvenih i upravljačkih kriterija. Za 2023. PMI je na CSA-u ostvario 85 bodova od mogućih 100, što je velik porast od 21 boda otkako smo počeli sudjelovati u rangiranju 2018. To je i prvi put da je PMI zabilježio najviši rezultat među trinaest ocijenjenih tvrtki u duhanskoj industriji – kaže Jurica Vuković.
Vezano uz vrijednost koju tvrtke dobiju uključivanjem u te i slične indekse, Jurica Vuković kaže da se, osim pozitivnog utjecaja na ugled i jačanje povjerenja dionika, posebno ističe povećana privlačnost za investitore, koji sve više cijene pouzdane ocjene održivosti prepoznajući njihov izravan utjecaj na dugoročan uspjeh kompanije. To mogu očekivati i hrvatske tvrtke.
Utjecaj na poslovanje
Jasminka Rojko kaže da će primjena CSRD-a znatno utjecati na poslovanje domaćih obveznika s nekoliko aspekata.
– Poduzeća će biti dodatno motivirana za uvođenje održive prakse i izvještavanje o održivosti zahvaljujući vanjskim i unutarnjim pokretačima. Od vanjskih pokretača, osim regulative, zasigurno će velik poticaj doći od njihovih kupaca, dobavljača, investitora i lokalne zajednice, ali i bankovnog sektora, koji će se sve više fokusirati na stroga pravila taksonomije EU-a te će od tvrtki tražiti jasne i provedive tranzicijske planove, održive klijente i financiranje održivih investicija. Jedan od iznimno važnih vanjskih pokretača bit će prilika za održivo financiranje pod povoljnijim uvjetima i korištenje EU-ovih nepovratnih sredstava. Tomu trebamo pridružiti i ostale dionike na financijskom tržištu, primjerice osiguravajuća društva i investitore, koji će tražiti ulaganja u zelenu imovinu i subjekte s održivosti uključenom u strategiju poslovanja i postavljene ciljeve – smatra Rojko.
Međutim, najveći poticaj doći će od unutarnjih pokretača jer će kompanije koje budu kvalitetno izvještavale o održivosti povećati ugled, biti zbog toga poželjan poslodavac i privući nove kupce.
– Ugrađivanjem održivosti u poslovanje pronaći će nove niše za održive proizvode ili usluge povezane s kružnom ekonomijom. Te poslovne prilike omogućit će im prednost u odnosu na konkurenciju i pridonijeti rastu poslovanja i profitabilnosti. Dodatan doprinos rezultatima dat će i razne mjere ulaganja u energetsku efikasnost koje će smanjiti troškove energenata i omogućiti efikasnije korištenje resursa. Jedan od najvažnijih unutarnjih pokretača zasigurno će biti rast otpornosti kompanije i osiguravanje dugoročnog rasta boljim upravljanjem rizicima i uspostavom jasnih procesa te ugrađivanjem održivosti u poslovnu strategiju – misli Rojko.
Stvarna održivost kompanija, pa i cijeloga gospodarstva, tako neće ostati samo lijepa želja.