
Iako se politička administracija Europske unije (EU) čini troma, kao i svaki birokratski aparat u stanju je brzo provesti političke odluke ako iza njih stoji dovoljno volje. To se primjećuje već i u prvom mjesecu nakon donošenja Kompasa kompetitivnosti, načelne inicijative Europske komisije (EK) za uspostavom kompetitivnosti kao glavnog načela za akciju.
Europski parlament, naime, već je pokrenuo vlastitu inicijativu, tzv. INI, kojom namjerava obvezati EK da do kraja godine donese prijedloge za olakšanje financiranja i omekšavanje administrativnih barijera za razvoj elektroenergetske mreže, a što je u skladu s najavom Kompasa kompetitivnosti da će biti uspostavljen Europski paket za mreže.
Kako očekuju upućeni iz Eurelectrica, europske federacije elektroenergetske industrije, europarlamentarna inicijativa „Elektroenergetske mreže: okosnica energetskog sustava EU-a" bi se trebala usredotočiti na provedbene ili regulatorne smjernice u procesu razvoja nacionalnih elektroenergetskih mreža, te na preporuke za nadolazeće pregovore o višegodišnjem financijskom okviru (MFF).
Na sastancima s izvjestiteljem inicijative i njegovim timom, Eurelectric je iznio i nekolicinu zahtjeva usmjerenih lakšem razvoju mreža. Između ostalog, Eurelectric traži da financiranje ovih investicija bude posebno prilagođeno sektoru i operatorima distribucijskih sustava (u Hrvatskoj to je HOPS), te da se formira poseban decentralizirani fond s namjenskim europskim sredstvima za širenje, modernizaciju, obnovu i izgradnju otpornosti distribucijskih mreža.
Također su od parlamentaraca zahtijevali da se ubrza i pojednostavni postupak izdavanja dozvola operatorima za ove investicije i to u roku od najviše od šest mjeseci za prioritetne projekte, a istaknuli su i potrebu osiguranja mreže od ugroza prouzročenih klimatskim promjenama i kibernetičkim napadima. Potonje, smatraju u Eurelectricu, trebalo bi postati prepoznatljivo u metodologiji tarifa. Čitaj, korisnici bi to trebali posebno plaćati.
Ali u novim europskim planovima, napose Kompasu kompetitivnosti, potencijalne nove takse neće se pronaći samo na električnoj energiji već vjerojatno i na plinu, jer je u Kompasu uočeno i da je oporezivanje energije jedna od ključnih praznina na energetskom tržištu koju će trebati hitno popraviti putem revizije Europske direktive o oporezivanju.
- Eurelectric pozdravlja pozive Kompasa konkurentnosti na dublju integraciju tržišta, poticaje za dugoročne ugovore i provedbu akcijskog plana za mreže. Sve ove mjere doprinose europskoj snazi i pomoći će našoj globalnoj konkurentnosti. Snažno podržavamo reviziju trenutnih pravila o oporezivanju energije koja više oporezuju električnu energiju nego plin. Ispravljanje ove neravnoteže ključno je za usklađivanje računa za energiju s energetskom tranzicijom i povećanje konkurentnosti cijena električne energije – naveo je Cillian O‘Donoghue, direktor za politike u Eurelectricu, prilikom izlaska Kompasa kompetitivnosti.
Lakši pristup sredstvima za investicije
Na stranu najave uspostave poreznog balansa među energentima, nacrt europarlamentarne inicijative u nadležnom Odboru za industriju, istraživanje i energiju treba biti dovršen do početka lipnja, a glasanje o inicijativi očekuje se na plenarnoj sjednici parlamenta u prvoj polovici srpnja. Ako inicijativa bude izglasana, EK ima tri mjeseca da se očituje o njoj ili pokrene odgovarajuće zakonodavne procedure.
S obzirom na činjenicu da je u Kompasu kompetitivnosti Ursule von der Leyen navedeno i donošenje novog Akcijskog plana za elektrifikaciju te Europskog paketa za mreže, upućeni ocjenjuju da europarlamentarna inicijativa ide upravo u smjeru tih najava, što znači da bi do kraja godine mogla biti donesena regulacija koja će uspostaviti nove načine financiranja razvoja mreže od strane operatora nacionalnih distribucijskih sustava.
Naime, Europskim paketom za mreže planira se pojednostavniti pristup EU fondovima, podržati inovativne tehnologije u razvoju mreža te bolje koordinirati politike između EU i država članica, sve u cilju osiguranja otpornost mreža i smanjenja ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima.
Skraćenje i ubrzanje administrativnih postupaka, te osiguranje i lakši pristup sredstvima za investicije svakako bi pomogao da se u Hrvatskoj stvore preduvjeti za razvoj elektroenergetske mreže i proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije.
Naime, prema procjenama udruženja OIEH, više od 45 projekata obnovljivih izvora energije ukupne snage veće od 2600 MW nalazi se na čekanju zbog nejasnoće tko će i kako financirati investicije u obnovu i širenje elektroenergetske mreže. HERA već dvije godine ne donosi novu jediničnu naknadu za priključenje na mrežu iz koje bi se ta obnova trebala financirati, jer bi prevelika cijena dodatno otežala investicije, a premala znatno suzila financijski okvir za ulaganja.
Ova bi inicijativa parlamenta i komisije mogla pomoći da se lakše nađe balans u određivanju buduće cijene kako ni korisnici, ni investitori, ni operator ne bi podnijeli nerazmjerno velik dio troška razvoja mreže.