Novo istraživanje platforme za praćenje rizika u opskrbnom lancu, Infyos, upozorava na raširena kršenja ljudskih prava u globalnom lancu opskrbe litij-ionskim baterijama. Istraživanje je pokazalo da su tvrtke koje pokrivaju čak 75 posto tržišta litij-ionskih baterija, od automobilske industrije do proizvođača potrošačke elektronike, povezane s optužbama za prisilni i dječji rad.
Litij-ionske baterije ključne su za energetski prijelaz s fosilnih goriva na održive izvore energije, no njihov lanac opskrbe opterećen je ozbiljnim problemima. Proces iskopavanja sirovina onečišćuje okoliš što je svima poznato a sada su se pojavile i optužbe za sustavno kršenje ljudskih prava, posebno u zemljama bogatim tim resursima.
Infyosova platforma, koja koristi umjetnu inteligenciju za analizu podataka, proučila je vladine izvore, izvješća nevladinih organizacija, novinske članke i vlasničke podatke. Rezultati su otkrili ozbiljna kršenja ljudskih prava u zemljama poput Kine, gdje su tvrtke povezane s prisilnim radom u autonomnoj regiji Xinjiang Uyghur (XUAR), te u rudnicima kobalta u Demokratskoj Republici Kongo, gdje se djeca mlađa od pet godina koriste za opasne poslove u rudnicima.
Platforma je također upozorila da su mnogi proizvođači baterija i njihovi poslovni partneri nedovoljno transparentni u pogledu opskrbnog lanca te da često koriste složenu vlasničku strukturu koje prikrivaju povezanost s neetičnim tvrtkama.
- Većina proizvođača baterija i njihovih kupaca, uključujući automobilske kompanije, još uvijek nema potpunu kontrolu nad svojim opskrbnim lancima - izjavila je Sarah Montgomery, suosnivačica i izvršna direktorica tvrtke Infyos.
Velike posljedice
Kršenje ljudskih prava ima dalekosežne posljedice, kako za pojedince, tako i za društvo u cjelini. Za tvrtke, povezanost s prisilnim i dječjim radom predstavlja veliki rizik, osobito u kontekstu sve strožih zakona u Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama.
Nadolazeća Uredba o baterijama EU-a zahtijevat će veću transparentnost i upravljanje rizicima u opskrbnom lancu jer zakonodavci planiraju zabraniti plasiranje baterija na tržište EU-a ukoliko su povezane s kršenjem ljudskih prava ili ekološkom štetom. Nepoštivanje ovih pravila moglo bi rezultirati novčanim kaznama i ograničenjima pristupa ključnim tržištima. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će baterija stići na tržište EU s obzirom da rudarenje u svakom slučaju proizvodi ekološku štetu.
Istraživanje konzultantske tvrtke PwC pokazalo je da 49 posto investitora planira povući svoja ulaganja iz tvrtki koje ne poduzimaju dovoljno mjera za rješavanje problema okoliša, društva i korporativnog upravljanja, ali to je za sad tek slovo na papiru, jer znamo da je tvrtkama važniji profit od svega ostalog.
Kako globalno tržište postaje sve svjesnije pitanja održivosti i ljudskih prava, tvrtke koje ignoriraju ove izazove riskiraju gubitak konkurentske prednosti, a na širem planu, ugrožene su i ambicije za postizanje ciljeva klimatske neutralnosti, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na litij-ionske baterije.
Ovo istraživanje jasno ukazuje na potrebu za radikalnim promjenama u opskrbnom lancu litij-ionskih baterija, gdje su transparentnost i odgovornost ključne za osiguranje održivog i pravednog prijelaza na zelenu energiju.