Zajedničko istupanje EU-a iz kontroverzne povelje o ulaganjima u energetskom sektoru bilo bi ‘najprikladnija‘ opcija, ali ne bi riješilo sve probleme, upozorila je Europska komisija u dokumentu.
Ugovor o energetskoj povelji iz 1998. godine ima oko 50 potpisnica, uključujući Hrvatsku i druge članice EU-a, a kompanijama omogućuje podizanje tužbi protiv vlada izmjena regulative koje utječu na njihova ulaganja.
Tako je mađarska energetska grupa MOL 2013. godine pokrenula arbitražni spor protiv Hrvatske, tvrdeći da nije poštovala svoje obaveze iz ugovora o plinskom poslovanju. Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) presudio je u srpnju 2022. protiv Hrvatske.
Zagreb je u postupku osporavao nadležnost ICSID-a za odlučivanje o povredama Ugovora o energetskoj povelji, tvrdeći da je protivna pravu EU-a, ali arbitri nisu prihvatili taj argument.
Uproteklim godinama kompanije su učestalo koristile povelju kako bi osporile odluke vlada usmjerene na suzbijanje upotrebe fosilnih goriva, pa su kritičari upozoravali da bi mogla biti prepreka u borbi protiv klimatskih promjena.
U međuvremenu su Francuska, Njemačka, Nizozemska, Poljska i Španjolska već najavile da će istupiti iz ugovora, pojačavši pritisak na Bruxelles da koordinira istupanje na razini cijele EU. Italija je iz sporazuma izašla još 2016.
U dokumentu koji je podijelila sa zemljama EU-a, a Reuters ga je dobio na uvid, Europska komisija ocijenila je da bi ‘najprikladnija‘ opcija bilo istupanje iz povelje EU-a i njezinih 27 država članica.
- Čini se da je izlazak EU-a i Euratoma iz Ugovora o energetskoj povelji neizbježan - stoji u dokumentu, koji, kako se navodi, ne predstavlja službeni stav Komisije, već odražava njezino preliminarno mišljenje i trebao bi usmjeriti raspravu članica o njihovim sljedećim koracima.
Mišljenje se temelji na nizu čimbenika, napominje Bruxelles.
Članice ugovora dogovorile su prošle godine neke reforme, ali zemlje EU-a su ih odbile, što znači da je i dalje u primjeni neizmijenjena verzija, s jačom zaštitom ulaganja.
Preostali dio povelje ‘nesumnjivo bi potkopao‘ klimatske ciljeve EU-a, rekla je Komisija.
S obzirom na broj zemalja koje pojedinačno istupaju iz ugovora, čini se da otvaranje pregovora o izmjenama ugovora nije izvediva opcija, rečeno je.
Istupanje EU-a zahtijeva potporu najmanje 15 članica i Europskog parlamenta koji je već podržao takav potez. No, čak i ako zemlje istupe iz ugovora, moraju poštivati njegove odredbe još 20 godina.
Zemlje EU-a mogle bi se dogovoriti da ne primjenjuju tu klauzulu, budući da većina energetskih ulaganja u Uniji potječe iz domaćih kompanija.
No, žele li izbjeći tužbe, morale bi postići takav dogovor i s drugim članicama ugovora, poput Japana, Azerbajdžana i Britanije.
- Za sada ni jedna ugovorna stranka koja nije članica EU-a nije naznačila da bi bila spremna prihvatiti takvo rješenje - stoji u dokumentu EK.
Diplomati zemalja EU-a trebali bi o mišljenju Komisije razgovarati u utorak.