Zeleno i digitalno
StoryEditor

Ma kakav zero waste!? Restorani pravilno odlože samo deset posto biootpada

02. Travanj 2023.
Otpad se preslabo odvaja, a odvajanje je preduvjet za njegovo pravilno odlaganje i uklanjanje iz okoliša. U kanalu HoReCa prikupi se mnogo manje biotopada nego što ga nastane

Nula otpada ili, engleski, zero waste smjer je koji nastoje slijediti ekološki osviještene kompanije poput najveće hotelske kuće u Hrvatskoj Valamar Rivera, koja je u novoj poslovnoj strategiji objavljenoj prošle godine posebnu pozornost posvetila odlaganju otpada. Jedan od glavnih dvanaest ESG ciljeva te strategije povećanje je stope razdvajanja otpada. Godišnje se u Valamaru odvaja gotovo 50 posto otpada, što je zasad više od hrvatskog i europskog prosjeka.

Osim što adekvatno odvaja otpad, upotrebljava i kompostere u kojima se otpad od hrane kompostira izravno na mjestu nastanka. Ove godine planira dodatno uložiti u uređaje za kompostiranje i obrađivanje biootpada. Mnogo novca ulaže i u recikliranje otpadnih voda; namjerava zadržati intenzitet crpljenja vode ispod 0,55 prostorna metra po zauzetoj sobi te nastaviti upotrebljavati pročišćene otpadne vode i optimirati potrošnju vode. Jedan je od ciljeva i izbacivanje jednokratne plastike. Ta kompanija sve vrste prikupljenog otpada dodatno selektira, preša i predaje ovlaštenim skupljačima te trenutačno uređuje i oprema reciklažno dvorište za vlastite potrebe u Rapcu

Odgovornim upravljanjem vodom i otpadom, odvajanjem otpada i smanjenjem korištenja jednokratne plastike, recikliranjem otpadnih voda i smanjenjem potrošnje vode Valamar želi biti bolji od prosjeka na razini Europske unije u sklopu izračuna po zauzetoj smještajnoj jedinici. U njemu kažu i da kontinuirano ulažu u energetsku učinkovitost i kružno gospodarstvo, iskorištavaju obnovljive izvore energije i skrbe za bioraznolikost.

15.400 tona otpada od hrane, odnosno 22 posto od ukupno proizvedenog biootpada, prema podacima iz 2021., nastane godišnje u kanalu HoReCa

Stajalište Jadranka grupe, još jedne velike turističke kompanije koja upravlja hotelima, restoranima, kampovima i maloprodajnim objektima, jest da nula otpada ne bi trebao biti trend, nego cilj kojemu će svi težiti u bliskoj budućnosti. Ona prikupljeni otpad unutar svojih objekata predaje ovlaštenim skupljačima otpada.

U svrhu upravljanja i poboljšanja gospodarenja otpadom ta kompanija ima certificiran sustav upravljanja okolišem prema međunarodnoj normi ISO 14001:2015. U cijeloj grupaciji nastaje nekoliko vrsta otpada: miješani komunalni, biootpad, papir, karton, plastika, staklo, otpadne prijenosne baterije, otpadni tiskarski toneri, otpad iz separatora kuhinjskih masnoća, otpad iz separatora naftnih derivata, električni otpad, kao i manje količine ostalih vrsta otpada: animalni otpad, drvo, tekstil, metalni otpad…

Pri odlaganju kompanija surađuje s lokalnom komunalnom tvrtkom i ovlaštenim tvrtkama specijaliziranima za odlaganje posebnih vrsta otpada.

Jedna od tvrtki koje odlažu otpad najvećih hotelskih kuća na području Istre i Kvarnera jest Consultare iz Vrbovca čiji direktor i vlasnik Marko List upravo pregovara o odlaganju otpada i s potencijalnim klijentima iz Dalmacije. Prema Listovim riječima, sektor odlaganja otpada, prema podacima iz 2021., godišnje proizvede oko sedamdeset tona otpada od hrane, od čega 22 posto nastaje u kanalu HoReCa, odnosno 15.400 tona, što je velika količina.

– Taj otpad anaerobno se fermentira u bioplinskim postrojenjima te od njega nastaju električna i toplinska energija, odnosno digestat, visokovrijedno organsko gnojivo. Kako bi se otpad iz kanala HoReCa mogao uporabiti u tim postrojenjima, treba ga očistiti od nečistoća kao što su pribor za jelo, tanjuri, razne posude i ostale vrste nečistoća koje se vrlo često nađu u spremnicima za otpad zbog nesavjesna postupanja zaposlenika – kaže List.

Jedan fast food koji posluje u 10 četvornih metara prostora plati mjesečno samo 20 eura za odvoz smeća, a svakodnevno napuni dva spremnika otpada od 100 litara

Da bi riješila taj problem, tvrtka Consultare na hrvatskom tržištu nudi uređaj koji otpad pretvara u homogeniziranu i čistu sirovinu upotrebljivu za bioplinska postrojenja. Otpad koji se na taj način odlaže iskoristi se sto posto i nema ostataka koji bi onečistili okoliš.

Pomoć specijalaca

Na području Dalmacije odlaganjem otpada bavi se tvrtka Bio ulja iz Šibenika koja surađuje s gotovo svim velikim hotelskim kućama: Amadria Parkom, hotelima Solaris, Punta Skala, Primošten, Medena, Valamar Hotelima Dubrovnik te s više od tisuću restorana, fast foodova i kafića.

– Prikupljamo i šaljemo na odlaganje više vrsta neopasnog otpada, a s obzirom na to da radimo najviše s hotelima i ugostiteljskim objektima, najveći udio u količinama prikupljenog otpada odnosi se na biorazgradivi otpad, otpadno jestivo ulje i ambalažni otpad, dakle plastičnu, staklenu, kartonsku, metalnu ambalažu i slično. Otpadno jestivo ulje šaljemo za proizvodnju biodizela, biorazgradivi otpad na anaerobnu digestiju u bioplinska postrojenja koja od te sirovine proizvode električnu energiju, a sve vrste ambalaže šaljemo ovlaštenim tvrtkama na reciklažu – kaže članica Uprave Bio ulja Slađana Bijelić.

Prema njezinim riječima, prednost angažiranja tvrtki za odlaganje otpada jest što uvelike olakšava posao hotelima i restoranima koji se samostalno mogu pobrinuti samo za neke vrste otpada, a tvrtke poput Bio ulja specijalizirane su isključivo za djelatnost prikupljanja i odlaganja neopasnog otpada te pružaju cjelovitu uslugu u skladu sa svim zakonskim propisima i pravilnicima o gospodarenju otpadom, kojima podliježu i oni sami.

– Upravo je to najveća prednost hotela i restorana pri angažiranju tvrtke za odlaganje otpada jer s jednom tvrtkom rješavaju sve vrste otpada i postižu visoke postotke i realizaciju u razdvajanju otpada i reciklaži, što rezultira s najnižim mogućim udjelom komunalnog otpada – objašnjava Bijelić.

Otužna praksa

Međutim, tvrtkama za odlaganje otpada posao znatno otežava loše odvajanje otpada. Prema riječima direktora i vlasnika tvrtke Ka-plus iz Rijeke Zorana Antića, u četiri vrste kuhinjskog otpada koji nastaje u hotelima, restoranima, fast foodovima i kafićima nađe se svega i svačega jer se otpad ne odvaja pravilno.

– Biorazgradivi otpad i otpad općenito najbolje odvajaju hoteli u Istri, sjevernoj Hrvatskoj, Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ostali se ne trude previše. Neki čak i ne angažiraju tvrtke za prikupljanje otpada, nego sami mimo pravila bacaju otpad na odlagališta. Primjerice, kafić u Rijeci svakodnevno napuni četiri-pet vreća biootpada, odnosno voća za sokove i kave, i to baci na odlagalište gdje truli i smrdi umjesto da angažira tvrtku za odlaganjeotpada koja bi ga proslijedila bioplinskim postrojenjima na preradu i proizvodnju električne energije.

U Hrvatskoj ih ima šest, a samo dva rade s malo više od 50 posto kapaciteta. Restorani i kafići ne odvajaju dobro otpad, restorani to čine u samo 10 posto slučajeva, a kafići još manje – kaže Antić.

Za razliku od tvrtki specijaliziranih isključivo za djelatnost prikupljanja i odlaganja neopasnog otpada, hoteli i restorani samostalno mogu odložiti samo neke vrste otpada

Njegova tvrtka prikuplja otpad nekoliko vrtića u Zagrebu i škole u Ogulinu te sav biootpad koji prikupi plasira bioplinskom postrojenju Moslavina proizvod iz Čazme kojem, da bi proizveo jedan megavat struje, treba 200 tona biootpada. Prema Antićevim riječima, ta se količina brzo prikupi, ali u njoj je samo od 20 do 30 tona otpada iz hotela, restorana i kafića, a moglo bi ga biti mnogo više.

– Iako ima potencijala, rast tržišta odlaganja otpada neznatan je zato što se otpadom neadekvatno gospodari. Jedan fast food koji posluje u 10 četvornih metara prostora plati mjesečno samo 20 eura za odvoz smeća, a svakodnevno napuni dva spremnika otpada od 100 litara. Taj otpad baci na odlagalište mješovitog otpada, a dio takva otpada iz restorana i fast foodova završi kod uzgajivača svinja, što je od 2008. zabranjeno zakonom – kaže Antić.

Prema njegovim riječima, višestrukaje korist od odlaganja otpada s pomoću tvrtki specijaliziranih za to: otpad završi na mjestu gdje treba biti i smanjuje se ukupan trošak odlaganja, koji iznosi od 0,5 do jedan posto prihoda.

22. studeni 2024 03:20