Ključ za ostvarenje zelenih nacionalnih ciljeva u prometu je velik broj ‘čistih‘ vozila i osiguravanje dovoljno obnovljive energije
Piše: Marija Šćulac, direktorica HGK-ova Sektora za industriju i održivi razvoj
Vlada je upravo prihvatila revidirani i dugoočekivani Nacionalni energetski i klimatski plan od 2021. do 2030. (NECP). Taj europski obvezujući te strateški i operativni dokument trasira razvoj energetike u idućem razdoblju. Među ostalim, kao nacionalni cilj postavlja udio obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji u prometu na visokih 24,6% do 2030. Ako uzmemo u obzir da je europski prosjek obnovljivih izvora energije u prometu niskih 10,8%, a hrvatska realizacija tek 0,9%, jasno je da će se nacionalni ciljevi svih država iznimno teško ostvariti bez znatnih pomaka u gradnji nove infrastrukture za punjenje vozila i poticanju njihove kupnje.
Zabrinjavajući podaci
Naime, ključan je preduvjet za ostvarenje zelenih nacionalnih ciljeva u prometu infrastruktura za punjenje, velik broj ‘čistih‘ vozila te osiguravanje dovoljnih količina obnovljive energije – jer ključ je u ozelenjavanju prometa. U nekim komponentama Hrvatska ne stoji dobro i to zabrinjava, što smo u HGK-u kontinuirano iznosili državnoj administraciji i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji provodi politike poticanja.
Prema prodaji električnih vozila u ukupnom broju novoregistriranih Hrvatska je tek na tri posto novoprodanih vozila na godinu, a ona u EU čine solidnijih 13,6% tržišnog udjela. Kad je riječ o punionicama, problem postaje ozbiljniji jer je infrastruktura za punjenje apsolutni preduvjet rasta prodaje vozila. Hrvatska je prema broju punionica za električna vozila na 59 na 100 tisuća stanovnika. Prosjek EU-a prošle je godine bio 200 punionica na isti broj stanovnika. Najnoviji podaci kažu da su u Hrvatskoj instalirane 1422 punionice, a samo 44 ima priključak snage veće od 100 kW. Upravo je brzina punjenja jedan od elemenata dobroga korisničkog iskustva.
Priključenje punionica
U HGK-ovoj Grupaciji operatora mreža punionica za električna vozila više smo puta upozoravali na problem infrastrukture. Osim transpozicije nove regulative u hrvatsko zakonodavstvo, potrebna je veća horizontalna koordinacija među provedbenim tijelima, što dulje zagovaramo. Hrvatska je turistička zemlja i potrebno joj je više ultrabrzih punionica na autocestama. Uspostava javne, polujavne i privatne infrastrukture uređena je Uredbom EU-a o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR), za koju još nije donesen provedbeni nacionalni propis.
Posljedice su nepostojanje ultrabrzih punjača na strateškim koridorima TEN-T mreže, neadekvatna infrastruktura u turističkim destinacijama te visoki troškovi priključenja punionica na mrežu. Također, uvjeti priključenja punionica na distribucijsku mrežu vrlo su komplicirani, a troškovi visoki, što smanjuje interes ulagača. Država je nedavno najavila sufinanciranje 1300 javnih punionica minimalne snage od 50 kW s rokom postavljanja do lipnja 2026., što pozdravljamo te priželjkujemo agilan pristup HEP ODS-a kad je riječ o priključenju novih punionica.
Kako se najavljuje u revidiranom NECP-u, fokus će u idućem razdoblju biti na programu kupnje novih vozila na alternativna goriva u cestovnom prometu subvencioniranjem kamata putem HBOR-a kako bi prijevoznici zamijenili postojeću dizelsku flotu vozila. Vidimo velik interes za autobuse u gradovima kao što su Zagreb, Poreč, Varaždin, Jastrebarsko i Zaprešić, koji se i dalje dominantno koriste dizelskim autobusima. Međutim, bez infrastrukture neće biti ni tako željene dekarbonizacije cestovnog prometa, koja daje veliku razvojnu priliku cijelom društvu.