Potpore poduzetnicima: Izdašna pomoć za proizvodnju, digitalizaciju, inovacije i turizam

Kako bi se pomoglo poduzetnicima Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska županija te gradovi Rijeka, Gospić i Pula osiguravaju potrebne potpore i mjere za poticanje gospodarstva već godinama: svi prema svojim mogućnostima i posebice u poduzetničke inkubatore.

Primorsko-goranska i Istarska županija te Rijeka i Pula poduzetnicima svakako pomažu izdašnije i svake godine sve više, ali ne da se ni Ličko-senjska županija, iako u njoj ističu da u sklopu svojih ovlasti i sa skromnim proračunskim mogućnostima ne mogu sami ukloniti prepreke u privlačenju većeg broja ulaganja.

U Ličko-senjskoj županiji smatraju da je potrebna sinergija mjera državne i županijske, pa i mjesne razine, a provedbu većih projekata očekuju s otvaranjem novih mogućnosti korištenja europskih fondova.

Za ulaganja i razvoj

Istarska županija i dalje provodi kreditnu liniju 'Poduzetnik Istarska županija 2020.' u suradnji s istarskim gradovima, Istarskom razvojnom agencijom (IDA), poslovnim bankama te Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR). Do sada je zaprimljeno 530 zahtjeva te je zatraženo 290 milijuna kuna kredita, od čega se 147 milijuna kuna odnosi na ulaganje u nove investicije, a za trajna obrtna sredstva zatraženo je 143 milijuna kuna.

U Županiji kažu da je ova, 17. kreditna linija najizdašnija do sada, s ukupnim kreditnim potencijalom od 410 milijuna kuna, a poduzetnicima je još uvijek na raspolaganju više od 120 milijuna kuna. Predaja zahtjeva je digitalna i pojednostavnjena, naglasili su, dok su više od polovice poslovnih ideja ulaganja u nove proizvodne prostore, strojeve, opremu te obrtna sredstva.

– U županiji djeluje devet poduzetničkih inkubatora i tri suradna prostora u Buzetu, Labinu, Pazinu, Puli, Poreču, Rovinju, Vodnjanu i Barbanu, u kojima je tijekom godine pružena podrška za više od 300 poduzetnika. IDA je uložila u dva poduzetnička inkubatora za poduzetnike početnike u Puli, u kojima je tijekom godina bilo više od 85 tvrtki poduzetnika početnika.

U koordinaciji IDA-e uspostavlja se poduzetnički centar Coworking Pula u središtu grada do jeseni 2023. godine za freelancere i digitalne nomade. Županija je osigurala u proračunu za ovu godinu 1,6 milijuna kuna za ulaganja u digitalizaciju malih i srednjih poduzetnika te jačanje konkurentnosti i poticanje rasta malih gospodarskih subjekata u djelatnosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Ove godine planirana je izrada novog Plana razvoja poslovnih zona Istarske županije, koja ima 34 poslovne zone, od kojih je 15 proglašeno strateškim – navode u Županiji.

Potpore inovatorima

Od 2009. do 2016. u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) provodili su se razni programi kreditiranja za male i srednje poduzetnike te im je od 2011. do 2020. isplaćeno više od 14 milijuna kuna. U suradnji s HBOR-om i poslovnim bankama lani je krenuo novi kreditni program pod povoljnim uvjetima i uza subvenciju kamata za kreditiranje obrtnih sredstva te investicijski krediti za mlade, žene i početnike.

Prošle godine je bilo osigurano 800.000 kuna za subvenciju kamata za dosadašnje završene programe, a ove godine sa subvencijama za nove programe u suradnji s HBOR-om, turizmom i poljoprivrednim programima planirano je više od 1,5 milijuna kuna.

– Sufinancirali smo nabavku nove moderne tehnologije, povećanje produktivnosti i širenje proizvodnih asortimana poduzetnicima iz seoskog područja županije, osim grada Rijeke. Od 2017. do 2019. je 119 poduzetnika dobilo ukupno nepovratnih 2,75 milijuna kuna, u 2020. je 7,3 milijuna kuna raspoređeno na 237 poduzetnika, a lani je 231 poduzetnik dobio 6,4 milijuna kuna.

Od 1995. preko javnog natječaja odabiremo najbolje inovacije s područja PGŽ-a te je do 2021. odobreno gotovo 3,7 milijuna kuna nepovratno. Od 431 inovacije tako sufinancirane, zaživjelo ih je više od 320. Projekt 'Komercijalizacija inovacija' potiče i razvija inovatorstvo i učinkovitiju komercijalizaciju inovacija dodjelom djelomično nepovratnih financijskih sredstava inovatorima-poduzetnicima.

Visina zajma kreće se od 50.000 do 200.000 kuna, od čega je 20 posto nepovratno, a ostalo je beskamatni zajam. Rok otplate je tri godine uz godinu počeka, a od 2009. do 2021. odobrena su i sufinancirana 32 inovacijska projekta vrjednija od tri milijuna kuna – navode u PGŽ-u.

Poljoprivreda na brdima

Lani je Ličko-senjska županija (LSŽ) završila gradnju Razvojnog centra Ličko-senjske županije vrijednog 22,4 milijuna kuna i osmišljenog kao središnje mjesto za poticanje i razvoj poduzetništva te samozapošljavanja. U okviru Razvojnog centra uspostavljen je Centar za podršku ulagačima – poduzetnicima koji žele započeti poslovanje i ulagati u LSŽ, a sve o ulaganju može se doznati na posebnoj GIS (geografski informacijski sustav) platformi za ulagače.

Ona obuhvaća interaktivnu kartu mogućih zona i prilika za ulaganje u LSŽ-u, pristup podacima o greenfield i brownfield površinama, prostornim planovima i dostupnim poticajima za gospodarstvo i poljoprivredu.

– LSŽ osigurava nepovratne novčane potpore poduzetnicima, ukupno do 700.000 kuna na godinu, u djelatnostima koje imaju potencijal rasta i osiguravaju novo zapošljavanje. Najkorištenija mjera je subvencioniranje kamatne stope na poduzetničke kredite koja se provodi od 2000. godine. Sada se provedi kreditna linija HBOR-a za poduzetnike početnike u kojoj županija subvencionira kamatnu stopu početnicima, ženama i mladima od dva posto, nakon čega je kamatna stopa za poduzetnike nula posto.

Do milijun kuna na godinu izdvaja se za razvoj poljoprivrede kao strateške gospodarske djelatnosti LSŽ-a, potiče se ulaganje u ekoproizvodnju i brendiranje mjesnih autohtonih proizvoda. Razvija se i projekt gradnje Centra za razvoj brdsko-planinske poljoprivrede i stočarstva, čija se vrijednost procjenjuje na 45 milijuna eura i bit će kandidiran za financiranje iz raspoloživih sredstava Europske unije.

Planira se i Centar za razvoj pametnog i zelenog turizma i zelene gradnje budući da je turizam druga ključna strateška gospodarska djelatnost LSŽ-a. Županija je ažurirala Projekt uspostave širokopojasnog pristupa internetu na području Senja te općina Brinje, Vrhovine, Lovinac, Perušić, Karlobag, Donji Lapac i Udbina vrijedan 133 milijuna kuna kako bi se prijavili za dodjelu nepovratnih sredstava iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021. – 2026. – rekli su u LSŽ-u.

'Greenfield' u Gospiću

U Puli je do lani u devet programa potpora odobreno 968 zahtjeva poduzetnika i isplaćeno 11 milijuna kuna. Ove godine je program Potpore Pula 2022 prošao javno savjetovanje te slijedi javni poziv za dodjelu 1,5 milijuna kuna nepovratnih potpora poduzetnicima. Prije 21 godinu započeti su programi subvencioniranja kamata kredita za malo gospodarstvo te su u prvih deset godina u suradnji s poslovnim bankama odobrena 162 kreditna zahtjeva u iznosu od 99,17 milijuna kuna.

Putem programa Poduzetnik Istarska županija 2020 Pula subvencionira kamatu poduzetnicima u visini od jedan posto, a Grad se uključio u sufinanciranje projekta Coworking Pula od 2020. do 2023. kako bi se uredila ruševna zgrada Mehanike u središtu Pule. Projekt je sufinanciran u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020, a Pula sudjeluje sa 6,7 milijuna kuna u projektu ukupne vrijednosti 29,7 milijuna kuna.

Također, za poticanje gospodarstva Grad Gospić je sagradio Zonu poslovnih namjena Smiljansko polje – prostornoplanski uređeno i infrastrukturno opremljeno građevinsko područje za greenfield-ulaganja. Zona se prostire na oko 20 hektara građevinskog zemljišta, za koje se gospodarstvenici mogu natjecati po iznimno povoljnim cijenama.

Danas u Zoni posluje šest poslovnih subjekata, a zadnji projekt u njoj gradnja je koogeneracijskog postrojenja na biomasu izlazne snage 5 MW, tvrtke Energana Gospić 1. Vrijednost projekta je 20 milijuna eura i riječ je o jednoj od najvećih greenfield-investicija u Gospiću u posljednjih 20 godina. Radi poticanja proširenja i otvaranja novih proizvodnih pogona na području Gospića investitori koji grade građevine namijenjene proizvodnji ostvaruju pravo na umanjenje komunalnog doprinosa, primjerice za turističke prostore, obiteljske kuće i u poljoprivredi za gradnju štala, tovilišta ili sjenika.

Jednu od svojih najdugovječnijih i najsustavnijih potpora za poduzetnike Grad Rijeka osigurava preko Općeg programa mjera poticanja razvoja poduzetništva (OPM) od 2008. godine. Sada se sastoji od 23 mjere, a velik dio odnosi se na dodjelu nepovratnih subvencija u malom gospodarstvu za 50 do 80 posto troškova ulaganja. Lani je tako riječkim poduzetnicima i obrtnicima dodijeljeno dva milijuna kuna, a cilj je 2024. povećati iznos na tri milijuna kuna.

'Startupovi' u inkubatorima

U okviru OPM-a Rijeka u suradnji sa Zakladom za financiranje izradbe prototipova sufinancira razvoj komercijalizacije inovativnih proizvoda od 2017. te je do danas deset poduzetnika primilo nepovratno ukupno oko 500.000 kuna. Nadalje, startup-inkubator Rijeka uz centar RiHub u kojem je smješten korisnicima od 2013. pruža podršku u razvoju poslovne ideje i pokretanju poslovnog subjekta. Obuhvaća i novčane subvencije od 100.000, 50.000 i 25.000 kuna za najbolje timove svake generacije korisnika uz uvjet osnivanja poslovnog subjekta sa sjedištem u Rijeci.

Grad financira i rad poduzetničkih inkubatora za uslužne i proizvodne djelatnosti kojima upravlja Riječka razvojna agencija Porin. Riječ je o Poduzetničkom inkubatoru za uslužne djelatnosti (PIU) Torpedo i Tehnološko-edukacijskom poduzetničkom inkubatoru Proizvodni park (PP) Torpedo za poduzetnike iz proizvodnih djelatnosti. U oba inkubatora sada posluju ukupno 32 poduzetnika.

PP Torpedo počeo je raditi potkraj 2020., a vrijednost projekta bila je veća od 22 milijuna kuna, od čega je više od 19 milijuna osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tijeku je realizacija projekta Energana – inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju, vrijednosti 46,3 milijuna kuna, od čega je 31,5 milijuna kuna sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 2,8 milijuna od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te Rijeke 12 milijuna kuna.

Gradnja Poduzetničke zone Bodulovo, vrijedne 11,3 milijuna kuna, na samom je kraju. Nepovratnih 5,7 milijuna kuna osigurano je putem EU fondova te MRRFEU-a, koji sudjeluje u sufinanciranju dijela učešća Grada Rijeke s 2,3 milijuna kuna.