U trenutku pisanja ovoga teksta više od 46 milijuna korisnika Instagrama podijelilo je AI generiranu fotografiju izbjegličkih šatora sa snježnom planinom u pozadini i natpisom – All Eyes on Rafah. Dakle, toliko je duša skrivenih iza računa na Instagramu dalo simboličnu potporu Palestincima u izbjegličkom kampu koje su Izraelci prošloga tjedna granatirali unatoč upozorenju Međunarodnoga kaznenog suda u Haagu. S obzirom na zastrašujuće posljedice tog bombardiranja u Pojasu Gaze, ali i prijašnjih, logično je zapitati se imaju li Palestinci u smrtnoj ugrozi ikakve koristi od nestvarne, stilizirane fotografije. Služi li ona njima ili osobi koja je lijepi na svoj profil jer tako brzo i jednostavno pokazuje svoju empatiju i socijalnu osjetljivost? Je li takva potpora podrška Rafahu suvišna, svijetu ne treba još aktivizma iz fotelje, ili bismo trebali utišati unutarnjeg skeptika, pozdraviti i takvu reakciju?
Kako se pokazuje, taj slacktivism ili, pojednostavnjeno, lijenu potporu objavama na društvenim platformama, ipak ne treba posve odbaciti. Premda imaju pravo i oni koji tvrde da dijeljenje fotografija ne pomaže jer iza toga ne stoji konkretna akcija, nekakva se korist može i istoku.
Oči su uprte, ali…
Frazu All Eyes on Rafah internet je najvjerojatnije pokupio od voditelja Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Gazi Rika Peeperkorna koji je u intervjuu u veljači izjavio da su sve oči uprte u Rafah. Tada je, naime, za milijun i pol palestinskih izbjeglica podignut kamp, a ondje se, smatraju Izraelci, skrivaju i hamasovci. Uskoro je korisnik koji se krije iza nadimka shavh4012 s pomoću umjetne inteligencije generirao fotografiju koja se poput požara počela širiti društvenim mrežama. Kako je za CNN izjavio profesor religija i medija na Sveučilištu u Ontariju Faiza Hirji, za viralnost je, osim toga što je za dijeljenje dovoljno kliknuti, zaslužno i to da što je riječ o stiliziranoj, ali i ‘steriliziranoj‘ fotografiji, koja ne prikazuje stvarne užase –krv i trupla – te upravo zbog toga uspijeva izbjeći cenzuru na društvenim platformama. Međutim, upravo je potonje razlog negodovanja brojnih korisnika iz propalestinskih skupina koji smatraju da takav prikaz umanjuje razinu horora, nasilja i destrukcije; svijetu se tako uskraćuje istina koja bi među mnogima izazvala mnogo veću nelagodu, ali ih možda i potaknula da naprave konkretne korake. Osim što fotografiji nedostaje ‘istina‘, neki kritiziraju i samu frazu, odnosno jedan od načina na koji se može interpretirati.
Kako je CNN-u rekao Hirji, ‘Oči uprte u Rafah‘ poziv je svijetu da ne okreće glavu, da shvati da je i on dijelom odgovoran za situaciju u Pojasu Gaze. No istodobno svijet pretvara u gledatelje tuđe traume; stvara se distanca između žrtava i publike. Samo gledateljem (oči su nam uprte) komentiramo, osuđujemo, iznosimo mišljenje, ali ne činimo ništa drugo. Ili, kako pita Hirji, što činimo nakon što pogledamo? Mnogi će reći da se ne čini ništa i da je taj oblik aktivizma sličan onomu iz 2020. kad su internetski korisnici, ali i mnogi brendovi, na svojim profilima objavljivali crne kvadrate u znak potpore pokretu Black Lives Matter, odnosno akciji Blackout Tuesday.
Strah od etiketa
Ta kolektivna inicijativa pokrenuta je najprije u glazbenoj industriji kao odgovor na ubojstvo Georgea Floyda, a zatim se proširila na društvene platforme, ali i (za razliku od slučaja s Rafahom) na korporacijski svijet. Brendovi su spremno uskočili na vlak protiv rasne diskriminacije, zacrnili svoje profile iako su većina njihovih čelnika bijelci, kako se to popularno voli reći – na poziciji moći. Blackout Tuesday, piše magazin Dazed, proglašen je jednim od najneučinkovitijih oblika online aktivizma koji je (kratkoročno) bio koristan osobnom brendiranju (Pogledajte nas, suosjećamo!). Kako se Dazed prisjetio, mnogi su afroamerički intelektualci tada tvrdili da je sudjelovanje vladajućih klasa u pokretu za rasnu pravdu razvodnilo cijelu priču, ograničilo radikalnije promjene.
S obzirom na to da sad privilegirani bijelci objavljuju fotografiju izbjegličkog kampa, jasno je zašto neki vide sličnost s Blackout Tuesdayem. Međutim, stvari su nešto drukčije, a ovaj slacktivism ipak korisniji. Naime, za razliku od pokreta iz 2020. o sukobu između Izraela i Palestine nijedan globalni brend nije rekao ni riječ. Ili, kako je Dazed to slikovito opisao, Netflix nije objavio da je ‘šutnja sukrivnja‘ ili Disney Mickeyja ogrnuo bojama palestinske zastave. Palestinski pokret solidarnosti suočava se s cenzurom i represijom, ljudi (posebno u Americi) gube posao jer su otvoreno stali u obranu Palestinaca ili pozivali na prekid vatre. Oko Palestine je, dakle, priča vrlo osjetljiva, jer ako ijedan brend ili javna ličnost stane na stranu ljudi iz Gaze, proglasit će ga hamasovcem, antisemitom…
Minimalni pomak
Drugim riječima, malotko želi, riječima Dalmatinaca, upasti u kašetu brukava. U tom smislu 46 milijuna korisnika čije su oči ugledale Rafah dobra su stvar. Koliko god paradoksalno zvučalo, u ovim je okolnostima čak i lijena potpora dobrodošla jer to otvara prostor za drukčiji narativ: svijet doista vidi, a daj Bože i konkretnije akcije. Osim toga, Svjetski ekonomski forum svojedobno je, u suradnji s Quartzom, objavio članak u kojem tvrdi da je online aktivizam (slacktivism) ključan za stvaran izlazak na ulice. Istraživanje koje je proveo PLOS ONE pokazalo je da manji broj aktivnih prosvjednika s pomoću društvenih mreža postaje vidljiv milijunima korisnika diljem svijeta, a aktivisti na terenu uspješniji su ako imaju potporu onih ‘iz fotelje‘.
Osim što zbog toga simbiotskog odnosa s online aktivistima ‘stvarni‘ lakše šire svoju poruku, više dijeljenja na društvenim platformama povećava izglede da će im se broj povećati, odnosno online aktivisti postati i ‘stvarni‘. Iako se aktivisti, bez obzira na ‘vrstu‘, u slučaju Palestine osjećaju prilično bespomoćno jer sukobe može zaustaviti jedino politička vrhuška, All Eyes on Rafah su, u usporedbi s dosadašnjim angažmanima opće publike, pomak. Minimalan, ali pomak. Bilo bi još bolje da se uz fotografiju objavio i broj računa na koji se može uplatiti pomoć pa da tih 46 milijuna duša uplati i koji cent te tako konkretno pomogne.