UNESCO je dobio odluku o upisu 20-tak novih tradicija i praksi u Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva
UNESCO-ov Odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine na ovogodišnjem je zasjedanju u Maroku donio odluku o upisu novih tradicija u Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, a među 20-tak svjetskih fenomena i tradicija našli su se domaća tradicija bokeljskih Hrvata - kolo i svečanost sv. Tripuna, ali i francuski ‘baguette‘.
Inače, blagdan svetog Tripuna slavi se 3. veljače, kada se, osim u Kotoru, u kojem je običaj nastao, sveta misa i proslava svetog Tripuna održavaju u organizaciji hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809 u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku. Tog se dana nakon svete mise već stoljećima pleše kolo Svetom Tripunu kao dio proslave štovanja tog sveca. Kako je navelo Ministarstvo kulture i medija, upis je priznanje svima onima koji su ulagali u napore i skrbili da se nematerijalno dobro sačuva od nestajanja, a i snažan poticaj da ono i nadalje živi provođenjem raznovrsnih mjera njegove zaštite.
Simbol Francuske
Kad je pak u kultnom ‘baguetteu‘ riječ, UNESCO je nagradio jedinstveno umijeće izrade tog prepoznatljivog duguljastog kruha, hrskave korice. Kako su izjavili iz organizacije, upis ‘baguettea‘ u popis nematerijalne baštine čovječanstva proslava je francuskog načina života: baguette je dnevni ritual, temeljni dio obroka, sinonim dijeljenja i druženja. Kruh je i simbol Francuske te dio njihove prehrane najmanje stotinu godina, a neki vjeruju i duže.
Postoje dvije verzije podrijetla ‘baguettea‘. Prema jednoj kruh su kreirali Napoleonovi pekari da bi ga vojnici mogli lakše, u duguljastom obliku, nositi sa sobom, dok je prema drugoj legendi zapravo kreacija austrijskog pekara Augusta Zanga. Premda se, kako prenosi Reuters, potrošnja ove vrste kruha posljednjih desetljeća smanjila, Francuzi i dalje proizvode oko 16 milijuna štruca dnevno, odnosno šest milijardi godišnje. Tijesto za ‘baguette‘ pravi se od brašna, vode, soli i kvasca, a prema Udruzi francuskih pekara, prije pečenja mora odstajati 15 do 20 sati na temperaturi između 4 i 6 stupnjeva.
UNESCOV popis nematerijalne kulturne baštine od 2003. promiče očuvanje znanja i vještina značajnih za održanje tradicionalnih obrta, a nagrađuje se praksa koja se prenosi generacijama, a uključuje usmene predaje, izvedbene umjetnosti, društvene prakse, rituale, svečane događaje ili pak znanje i prakse koji su povezani s prirodom i univerzumom.