Europskim Zakonom o digitalnim uslugama, koji će se početi primjenjivati za 18 mjeseci, bit će zabranjeno ciljano oglašavanje prema maloljetnicima. Neće biti dopušteno ni profiliranje potrošača upotrebom osjetljivih podataka kao što su spolno usmjerenje, vjerska ili etnička pripadnost
Privremeni dogovori u Europskoj uniji iz travnja u vezi s propisima o digitalnim uslugama i iz ožujka o digitalnim tržištima iz temelja će promijeniti dosadašnje shvaćanje digitalnog poslovanja i premetnuti EU u svjetskog predvodnika na tom polju. Mrežni sadržaj i oglašavanje uredit će Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act, DSA), a prevlast velikih svjetskih platformi i tržišnu konkurentnost ograničit će Zakon o digitalnim tržištima (Digital Markets Act, DMA).
Na taj se način nadograđuju postojeća pravila i nadilaze nacionalna zakonodavstva, koja su digitalni nered dosad pokušala rješavati zasebno, jer će se stvoriti pravila koja će se primjenjivati jednako u cijeloj EU. Paket o digitalnim uslugama koji uključuje ta dva zakona Europska komisija je predstavila prije godinu i pol, a zakoni se opisuju kao dva stupa europske digitalne regulative. Privremene dogovore o zakonima moraju još potvrditi Vijeće EU i Europski parlament.
Zaštita korisnika
Prema Zakonu o digitalnim uslugama korisnici će imati bolji uvid u to zašto im se preporučuje neki sadržaj te će moći odabrati mogućnost da ih se ne profilira. Ciljano oglašavanje bit će zabranjeno za maloljetnike, a neće biti dopuštena upotreba osjetljivih podataka, kao što su spolno usmjerenje, vjera ili etnička pripadnost. Korisnici će biti zaštićeniji od štetnih i nezakonitih sadržaja koji će se jednostavnije moći uklanjati, uvest će se i bolja pravila za zaštitu slobode govora ili pravila da proizvodi koji se prodaju moraju biti sigurni i ispunjavati najviše standarde u EU.
Europska komisija Zakonom o digitalnim uslugama uvodi niz obveza za pružatelje digitalnih usluga poput pravila za uklanjanje nezakonite robe, usluga ili sadržaja na internetu, zaštite za korisnike čiji su sadržaj platforme neopravdano izbrisale, nove obveze za vrlo velike platforme kako bi se spriječila zloporaba njihovih sustava, transparentnosti koja uključuje oglašavanje na internetu, lakši pristup ključnim podacima o platformama te nova pravila o sljedivosti poslovnih korisnika na mrežnim stranicama radi lakšeg otkrivanja prodavača nezakonite robe. Bit će moguće i osporiti odluke platformi o moderiranju sadržaja i tražiti odštetu za sporove sudskim putem ili izvansudskim, nevladine organizacije imat će pristup javnim podacima, a mrežne tražilice morat će sprječavati zloporabu svojih sustava.
Zabrana nekih praksi
Zakonom o digitalnim tržištima namjeravaju se osigurati jednaki uvjeti za digitalne tvrtke svih veličina kako bi se spriječilo nametanje nepoštenih uvjeta ostalim tvrtkama i potrošačima. Stoga će biti potrebno odrediti usluge i proizvode koje nudi sam nadzornik pristupa, za razliku od sličnih usluga ili proizvoda trećih strana na platformi nadzornika. Usklađenost između platformi za razmjenu poruka će se poboljšati, a EU očekuje da će pravila potaknuti inovativnost, rast i konkurentnost te pomoći manjim i novim tvrtkama da se natječu s najvećim igračima.
Taj zakon primjenjuje se, pak, samo na najveće pružatelje osnovnih platformskih usluga, primjerice tražilice, društvene mreže i internetske posredničke usluge kao nadzornike pristupa (Komisija će ih proglašavati nakon istraživanja tržišta). Bit će zabranjena nepoštena postupanja kao što je onemogućivanje korisnicima da deinstaliraju predinstalirani softver ili aplikacije, nadzornici pristupa morat će uvesti mjere koje, recimo, omogućuju ispravan rad softvera trećih strana.
Neće smjeti davati prednost vlastitim proizvodima i uslugama nauštrb drugih sudionika na tržištu te ponovno upotrebljavati osobne podatke prikupljene za jednu uslugu u svrhe druge usluge. Uvode se i kazne za neispunjavanje obveza, pa primjerice u slučaju ponavljanja prekršaja moguća će kazna biti prodaja poduzeća. Komisiji su ujedno omogućena ciljana istraživanja tržišta radi uvođenja novih pravila u skladu s promjenama na digitalnim tržištima.
Bit će zabranjene neke dosadašnje prakse velikih platformi poput Facebooka, Googlea ili Amazona, odnosno onih koje ostvaruju tržišnu vrijednost od najmanje 75 milijardi eura u prethodnoj godini ili godišnji promet u EU od 7,5 milijardi eura u posljednje tri godine. Da bi bile nadzornici pristupa, moraju pružati usluge pregledavanja i društvenih mreža s barem 45 milijuna mjesečnih krajnjih korisnika u EU i 10.000 poslovnih korisnika na godinu.
Osobni podaci korisnika moći će se upotrijebiti samo uz posebnu dozvolu nadzornicima pristupa, koji će u slučaju nepridržavanja pravila Komisija moći odrediti novčane kazne u iznosu do 10 posto njihova ukupnoga svjetskog prometa u prethodnoj godini ili 20 posto njihova svjetskog prometa ako ponove prijestup. U slučaju sustavnoga kršenja, Komisija koja će provoditi tržišne istrage moći će im čak na određeno vrijeme zabraniti preuzimanje drugih društava. Ako nadzornik pristupa prekrši pravila najmanje triput u osam godina, Komisija može pokrenuti istraživanje tržišta, pratiti poslovanje ili odrediti strukturne mjere.
Privlačnost pravičnog tržišta
U Uredbi o pravednim tržištima s mogućnošću neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (odnosno Zakonu o digitalnim tržištima) stoji da nadzornici pristupa znatno utječu na unutarnje tržište, omogućujući velikom broju poslovnih korisnika pristup do krajnjih korisnika. Štetni utjecaj nepoštenih praksi na unutarnje tržište, uključujući negativne društvene i ekonomske posljedice, stoji u Uredbi, doveo je do toga da su nacionalni zakonodavci morali prvotno zasebno djelovati.
'Brojna regulatorna rješenja već su donesena na nacionalnoj razini, no to je stvorilo različite zakonodavne pristupe i usitnjuje unutarnje tržište, što povećava mogućnost rasta troškova zbog usklađivanja nacionalnih regulatornih odredbi. Svrha Uredbe je pridonijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta utvrđivanjem pravila kako bi se osigurala pravičnost za tržište u digitalnoj djelatnosti općenito i posebno za poslovne korisnike i krajnje korisnike usluga platformi-nadzornika.
Nadzornici ne bi smjeli izrađivati, upravljati ili organizirati svoja mrežna sučelja tako da se obmanjuje, manipulira ili narušava sposobnost krajnjih korisnika da slobodno daju pristanak za korištenje njihovih podataka. Nadzornicima se ne bi trebalo dopustiti da od krajnjih korisnika traže da više od jednom na godinu daju privolu za obradu podatka za koju u početku nisu dali privolu ili da traže da povuku pristanak. Djeca zaslužuju posebnu zaštitu u pogledu svojih osobnih podataka, posebno za potrebe komercijalne komunikacije ili izrade korisničkih profila. Zaštita djece na internetu važan je cilj EU i ništa u Uredbi ne izuzima nadzornike od obveze da štite djecu prema pravu Unije', naglašava se u Uredbi.