Novi radni uvjeti u posljednje dvije godine uvelike su izmijenili shvaćanje odlaska na posao. Na njega, naime, mnogi sada 'odlaze' premještajući se samo iz kreveta ili kuhinje nakon doručka – za radni stol u domu. Ipak, kao i uredsko radno mjesto, i ono kućno trebalo bi ispuniti neke uvjete da biste se u obavljanju radnih zadataka osjećali što bolje. Budući da će se, očito, i dalje usporedno raditi od kuće i iz ureda, mijenja se dosadašnje shvaćanje upotrebe ureda i načina rada, pa na te nove izazove pokušavaju odgovoriti novi trendovi u uređenju radnih prostora.
Biofilni dizajn
Projektna direktorica u Atellioru Lana Petrak naglašava da već godinama svjedočimo trendu dizajniranja ureda kao multifunkcionalnih prostora sa zonama za opuštanje, prostorijama za sastanke ili druženje te dodatne aktivnosti koje će potaknuti zaposlenike na kreativnost ili opuštanje, što će poboljšati njihovu produktivnost. Pojam ureda kao niza stolova u otvorenom prostoru polako nestaje, navela je, a jedan od važnijih trendova u interijerima, pa tako i u dizajniranju radnih prostora, takozvani je biofilni dizajn. Njime se, objašnjava Petrak, kvaliteta prostora povećava pomno projektiranom prirodnom rasvjetom, naglašenim prirodnim materijalima i uvođenjem elemenata iz prirode, odnosno biljaka, u prostorije u kojima boravimo i radimo.
– Radni prostor mora nuditi ugodnu okolinu u kojoj ljudi mogu kvalitetno raditi i u kojoj žele boraviti. Koncentracija nam pada i postajemo nervozni ako okolina u kojoj radimo nije ugodna. Da bi prostor bio ugodan, najvažniji su elementi ergonomski namještaj, funkcionalna prostorna rješenja koja omogućuju neometan rad te dobra klimatizacija i rasvjeta.Uredske su prostorije veće i osim prostora za rad moraju omogućiti druge funkcije za potrebe zaposlenika. Radni prostor u našem domu mora zadovoljiti samo jednu funkciju, a ostale ćemo obavljati u drugim dijelovima stana ili kuće, ali osnovne su jednake. Prostor treba biti funkcionalan i, po mogućnosti, imati izvor prirodnog svjetla; namještaj također treba biti ergonomski. Zanimljiv pogled s dobrim svjetlom također dokazano poboljšava kvalitetu rada i produktivnost – savjetuje Petrak.
Unutar svoja četiri zida
Prije nekoliko godina ideja radnog prostora znatno se razlikovala od današnje, ocjenjuje Mirjana Mikulec, dizajnerica interijera i vlasnica dizajnerskog studija Mirjana Mikulec interijeri. Tada smo, kaže, zamišljali poslovnu zgradu s mnogo ureda i samo nužnim elementima za rad, a danas nam, vjerojatno, na um najprije padne mali kućni ured. Rad od kuće već je neko vrijeme u trendu, nastavlja, jer nova zanimanja i tehnologije omogućuju velikom broju ljudi da poslove obavljaju unutar svoja četiri zida.
– Redefinirano je poimanje obavljanja mnogih poslova jer se oni gotovo potpuno obavljaju u životnom prostoru. Često su to improvizirani i skučeni kutci u nekoj prostoriji poput dnevne ili spavaće sobe. Zato, iako funkcionalni, djeluju manje poslovno i službeno, a više spontano, te nemaju jasan koncept uređenja.To je i osnovna razlika između kućnog ureda i onoga u tvrtki, u kojem je naglasak na funkcionalnosti. Ona bi uz tehničke elemente uvijek trebala biti ispred dizajna i stvaranja estetskog dojma. No nove tendencije u uređenju ureda naglašavaju i estetski segment te potrebu ravnoteže jednog i drugog. Cijeni se i originalnost, pa i sklonost eksperimentiranju, stoga uredi budućnosti neće biti samo pragmatični i funkcionalni nego će si dopuštati i iskorak izvan onoga što je uobičajeno. Tako se stvara i tvrtkina prepoznatljivost, što može biti dio brendiranja – iznosi Mikulec.
Čovjek u središtu
Seljenje ureda u domove uvelike utječe i na trendove u opremanju radnog prostora i njegov izgled u budućnosti, potvrđuje, a atmosfera doma bit će poželjnija nego ikada prije jer svi želimo osjetiti sigurnost i toplinu. Mikulec primjećuje da su velika konkurencija tom trendu nove tehnologije koje se odnose na uređaje potrebne za rad, načine komunikacije i opremanja prostora te želja da ured bude u novim poslovnim zgradama.
– No vještom intervencijom dizajnera i arhitekata ta dva načelno suprotna smjera mogu se vješto kombinirati. Uredi postaju sve raznolikija, ali i neformalnija mjesta originalnog uređenja koja trebaju zadovoljiti niz funkcija, među ostalim i onu socijalnu. Tako dolazimo do novog pristupa uređenju uredskih prostora, onoga u čijem je središtu čovjek – zaposlenik, ali i svi koji poslovno dolaze onamo, kao i njegove potrebe, te stvaranje prostora za socijalizaciju, u što se uklapa koncept otvorenih prostora i kutaka za druženje, društvene igre i slobodno vrijeme – tvrdi Mikulec.