Proljetni umor najbolje rješavaju vitamini i minerali

S obzirom na to da u zimskoj prehrani nema dovoljno vitamina i minerala, posljedice njihova nedostatka osjećamo s prvim toplijim danima. Smatra se da manje izlaganje suncu zimi te kraći dani također pogoduju osjećaju umora, pa dodatni vitamini i minerali nisu naodmet, posebice vitamini B, C, D te minerali željezo, kalcij i magnezij. Našem je tijelu za normalan rad potrebno četrdesetak esencijalnih tvari, od čega je 13 vrsta vitamina i 15 minerala koji pomažu učvrstiti kosti, zacijeliti rane, ojačati obrambeni sustav, pretvoriti hranu u energiju i popraviti oštećene stanice.

Nužni mikronutrijenti

Vitamini topljivi u vodi nalaze se u žitaricama, mlijeku i mliječnim proizvodima, voću i povrću, a topljivi u mastima u biljnim uljima, životinjskim mastima, masnoj ribi, mliječnim proizvodima i jetricama. Kalcijem i željezom bogate su žitarice, mlijeko, meso, riba, voće, orašasti plodovi i povrće. Ako ih se hranom ne unosi dovoljno može ih se dodati prehrani u obliku tableta, kapsula, ampula, kapi, praha, tekućine, gumenih bombona, čak i spreja. U slučaju njihova manjka možemo se razboljeti. Primjerice, manjak vitamina C uzrokuje skorbut, sljepoća nastaje ako nedostaje vitamina A, a do rahitisa ili slabih kostiju dovodi manjak vitamina D.

– Vitamini i minerali bitni su za normalan razvoj i funkcioniranje organizma, ali ne stvaraju se u organizmu ili se stvaraju u nedovoljnim količinama, stoga ih je potrebno unositi hranom. Dodaci prehrani, poput vitamina i minerala, nisu zamjena za uravnoteženu prehranu, već služe njezinoj nadopuni za tvari koje se jedenjem ne unose u dovoljnoj količini u organizam. Svakom pojedincu potrebna je prilagođena suplementacija sukladno njegovom zdravstvenom stanju. Uz proljeće se vrlo često veže pojam proljetnog umora, protiv kojeg mogu pomoći vitaminsko-mineralni pripravci s dodatkom koenzima Q10, važnog u proizvodnji energije i ublažavanju osjećaja umora i iscrpljenosti. U zimskim je mjesecima smanjena izloženost suncu, što može rezultirati manjkom vitamina D pa se preporučuje njegovo uzimanje jer je važan za zdravlje kostiju i otpornost imunosnog sustava – rekla je ljekarnica mag. pharm. Nikolina Antolić iz Ljekarne Joukhadar.

Čuvaju zdravlje

Nadalje, naglasila je da je potrebna pravodobna zaštita od UV zračenja, što se može postići uzimanjem beta karotena, snažnih antioksidansa koji se u ljudskom organizmu pretvaraju u vitamin A. Budući da su u proljeće izraženije i alergije, Antolić ističe povoljno djelovanje kalcija na alergijske reakcije.

– Velik broj vitamina i minerala ima koenzimsku funkciju, odnosno sudjeluju u mnogim biokemijskim procesima bitnim za normalno funkcioniranje organizma. Primjerice, vitamin C je jedan od najkorištenijih vitamina za jačanje imunosti, iako sintetizira kolagen i druga vlakna, neurotransmitere te je jakoga antioksidativnog učinka. Nadalje, nedostaci pojedinih vitamina mogu uzrokovati ozbiljne bolesti, pa tako nedostatak vitamina C uzrokuje skorbut koji remeti strukture i funkcije vezivnoga tkiva te se očituje promjenama na zubima, zubnom mesu, koži i kostima – poručila je Antolić.

Oprezno s količinama

Vitamini se, rekla je, obično dijele u dvije skupine, topljive u vodi i topljive u mastima, pa su topljivi u vodi vitamini B skupine i vitamin C, a vitamini topljivi u mastima uključuju vitamin A, D, E i K. Vitamini topljivi u mastima skloniji su nakupljanju u organizmu te njihov dulji prevelik unos može izazvati hipervitaminozu, što je nerijetko posljedica nepravilna uzimanja vitaminskih pripravaka.

– Višak vitamina D može stvoriti abnormalnu količinu kalcija, a što može izazvati poremećaj rada bubrega, mučninu, povraćanje, nakupljanje kalcija u krvnim žilama i zglobovima, a u krajnjim slučajevima i komu. Stoga je potrebno savjetovati se sa stručnim osobama. Povećana potreba za vitaminima i mineralima izraženija je kod ugroženijih skupina, poput starijih osoba, djece, trudnica i dojilja te kod određenih bolesti, naročito kod bolesti jetre, organa koji služi za pohranu vitamina u organizmu – upozorila je Antolić.

Doziranje prema dobi

S početkom dvadesetog stoljeća intenzivirala su se istraživanja o vitaminima, podsjetila je Emilija Horvat, univ. mag. pharm. iz Gradske ljekarne Zagreb u sklopu Zagrebačkog holdinga, i znanstvenici su počeli spoznavati njihovu esencijalnost, uloge i potrebne doze. Preporučila je prilikom odabira vitaminsko-mineralnog dodatka prehrani savjetovanje sa stručnom osobom, ljekarnikom ili osobnim liječnikom.

– Za djecu, adolescente, odrasle muškarce i žene te starije različite su preporuke dnevnih doza vitamina i minerala. Bolesnici koji pate od pretjeranog rada štitnjače (hipertireoza) trebaju izbjegavati dodatni unos joda u multivitaminskim pripravcima. Osobe na vegetarijanskoj ili veganskoj prehrani u većem su riziku od manjka nekih nutrijenata, pa se njima savjetuje dodatni unos vitamina D i B12, minerala željeza, kalcija i cinka te omega-3-masnih kiselina i aminokiselina – tvrdi Horvat.

Bez njih se ne može

Horvat je objasnila kako najpoznatiji nutrijenti pridonose stvaranju energije i smanjenju umora. Magnezij je tako kao jedan od najvažnijih minerala potrebnih za normalno funkcioniranje organizma uključen u više od 300 metaboličkih reakcija u tijelu i sudjeluje u procesima stvaranja energije. Odgovoran je i za skladno funkcioniranje živčanog sustava. Vitamini B kompleksa nužni su za razgradnju ugljikohidrata, masti i bjelančevina, pri čemu nastaje energija. Neki od njih važni su i za stvaranje (B12 – cijanokobalamin) i sazrijevanje (B9 – folna kiselina) crvenih krvnih stanica koje prenose kisik.

– Nedostatak željeza izaziva anemiju, zbog čega se ženama u reproduktivnoj dobi, koje mjesečno redovito gube krv menstruacijom, preporučuje jednom na godinu uzeti kuru željeza u trajanju od jednog do dva mjeseca. Koenzim Q10 inicira i regulira stvaranje energije u stanicama, a od kasnih dvadesetih godina života smanjuje se njegova količina zbog stresa, infekcija, kroničnih bolesti i uzimanja lijekova – izdvojila je Horvat.