Kad se na najpoznatijim lokacijama organizira atraktivno događanje, najbolje dolazi do izražaja koliko su ljudi gladni kvalitetnih sadržaja u prirodi
Medvednica je oduvijek bila omiljena planinarska meka Zagreba i njegova prstena, a oduvijek i kruže priče da njezin potencijal nije dovoljno iskorišten u turističke svrhe. Za ljubitelje hodanja po prirodi, nesklonih gužvama, to je bila i njezina velika prednost. Međutim, u posljednje je vrijeme nekoliko faktora utjecalo na promjenu dosadašnjeg statusa. U pandemiji su Sljemenom hodali i oni koji inače nikad ne hodaju izvan okvira asfalta. Iako se velik dio takvih slučajnih izletnika vratio starim navikama, dio njih nastavio je hodati prirodom i nakon lockdowna. Uz to, u metropoli živi i radi sve više stranaca, pa se na stazama Medvednice sve češće mogu čuti razni strani jezici i hello umjesto uobičajenoga planinarskog pozdrava ‘dobar dan‘.
Kad se na najpoznatijim lokacijama na Medvednici još organizira atraktivno događanje, onda najbolje dolazi do izražaja koliko su ljudi gladni kvalitetnih sadržaja u prirodi. Prošlog su vikenda na Medvedgradu, koji je prije godinu dana kompletno renovirao Centar za posjetitelje, koji je sad multimedijsko središte za sve dobi, i dio pročelja, održani XV. srednjovjekovni dani, tradicionalni festival koji savršeno spaja prošlost i sadašnjost. Kolone automobila prolazile su sljemenskim cestama i u dva dana Medvedgrad je okupiralo više od tri tisuće posjetitelja, ne računajući djecu do sedam godina, možda i najzastupljeniju skupinu posjetitelja koja je najviše uživala u borbama vitezova, dječjim igrama srednjovjekovnog doba, povijesnim kostimima i drvenom oružju raznih obrtnika.
Dva dana Medvedgrad je živio svoju prošlost punim plućima: u njegovu središtu napravljen je vojni logor, postavljeni šatori s izloženom viteškom opremom, održavale su se radionice streličarenja, pucalo iz srednjovjekovnoga vatrenog oružja, a središnji dio događanja, osim predstava, bile su borbe vitezova iz udruga Družba vitezova zlatnog kaleža, Red zlatnog hmelja, Corvi Belli i Vitezovi zelingradski koje je najavljivao i na izvornome zagorskom dijalektu, u svome duhovitom stilu, vodio Krešimir Končevski, frontmen grupe Zadruga. Manifestaciju i posjetitelje cijelo je vrijeme na oku držala najpoznatija vladarica Medvedgrada Barbara Celjska, poznatija kao Crna Kraljica, koja se na kraju okušala u borbi mačevima te porazila suparničkog viteza.
Kako je ispričala Marina Popijač, ravnateljica PP-a Medvednica, manifestacija je osmišljena u svrhu promocije srednjovjekovnog rudnika Zrinski (prvi rudnik u Hrvatskoj uređen za turističko posjećivanje), no kad je 2010. Javna ustanova Park prirode Medvednica dobila Medvedgrad na upravljanje, preseljena je na njega, najbolju moguću kulisu za takvo događanje. Osim Zagrepčana, među posjetiteljima je bilo mnogo Ukrajinaca i turista, kojih se prije nije moglo često sretati na Medvedgradu.
Posao i razonoda
Upravo su takve manifestacije dobar primjer nadogradnje, boostera, već bogomdane infrastrukture kojom raspolaže zagrebački prsten. Zagreb je, uz Dubrovnik, možda najviše stradao u pandemiji jer je ostao bez uobičajeno velikog bazena turista s dalekih tržišta, no, prema riječima direktorice TZ-a grada Zagreba Martine Bienenfeld, ove se godine primjećuje snažan oporavak turističke ponude i potražnje: u prvih devet mjeseci Zagreb je zabilježio 82 posto više dolazaka i 72 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine. Domaćih turista bilo je 35 posto više, a stranih čak 98 posto, i ostvarili su 88 posto više noćenja nego 2021. (1,3 milijuna).
U Turističkoj zajednici to smo prepoznali pa smo prije tri godine pokrenuli promidžbenu kampanju ‘Around Zagreb‘, a od ove godine i ‘GreenBUZZG‘, kampanju posvećenu zelenom i održivom segmentu zagrebačke turističke ponude. Zagreb pruža bezbroj mogućnosti za sve koji vole prirodu, aktivni odmor i aktivnosti na otvorenome. To potvrđuje i visoko drugo mjesto koje je u konkurenciji 37 glavnih gradova, prema istraživanju Europske agencije za okoliš (EEA), naš grad zauzeo prema ukupnoj zelenoj infrastrukturi, zelenim urbanim područjima i drveću – kaže Bienenfeld.
Atraktivni cijele godine
U Zagrebu se napokon oporavlja i segment poslovnih putovanja zvan MICE (od engl. meeting – sastanak; incentive – poticaj; convention – kongres; event – događanje) i povećava se interes međunarodnih asocijacija za održavanje poslovnih skupova, pa je tako Zagreb ove godine bio domaćin skupova poput konferencije Adria Space, EACTAIC ECHO 2022 (Europska udruga kardiotorakalne anesteziologije), a održat će se i godišnja skupština ADAC-a, najvećega njemačkog i europskog automobilskog kluba s više od 18 milijuna članova, te forum Lionsa Europa s više od sedamsto sudionika.
Bienenfeld kaže da su novi kvalitetni događaji i autentični doživljaji upravo fokus daljnjeg razvoja turističke ponude metropole, a kao primjer navela je suradnju s partnerima na projektima kao što su Festival svjetla Zagreb, Zagreb Classic, Artupunktura i Advent u Zagrebu, koji zaokružuju sva četiri godišnja doba i dopunjuju cjelogodišnju ponudu.
– Zagreb će se i sljedeće godine predstaviti na relevantnim sajmovima, turističkim burzama i radionicama za emitivna tržišta te nastaviti fokusirati na američko tržište. Dodatno se, posebno fokusiramo i na održivi, regenerativni turizam jer ako odredište dobro upravlja turizmom, atraktivno je cijele godine. Turistička zajednica grada Zagreba nastavit će razvijati i podupirati projekte čije se djelovanje temelji na podizanju svijesti o Zagrebu kao o ekološki osviještenoj i poželjnoj životnoj sredini, a onda i turističkom odredištu – ističe Bienenfeld.
Stupovi oporavka
U Zagrebu je trenutačno otvoreno 68 hotela, 43 hostela te su registrirana 2362 pružatelja privatnog smještaja, što je četiri posto više nego u rujnu prošle godine, a ležajeva je ukupno 18.990.
– Gosti metropole najviše odsjedaju u hotelima (59%), zatim u privatnom smještaju (32%), hostelima (8%) te u ostalim vrstama smještaja (1%). Produljio se i prosječan ostanak gostiju, koji sada ostvaruju 2,1 noćenje, a prijašnjih su godina ostvarivali 1,8 noćenja. Investicija ima, dio hotela se renovira, npr. Panorama i Palace, grade se i novi hoteli, primjerice u Praškoj ulici te na uglu Amruševe i Petrinjske. U lipnju je, kao prvi u Hrvatskoj, otvoren novi hotel pod brendom Mövenpick iza kojeg stoji svjetska hotelska grupacija Accor. Smješten je u poslovnoj zoni i u blizini zagrebačke zračne luke – dodaje Bienenfeld.
Na pitanje hoće li se zagrebački turizam ponovno naći u krizi zbog recesije istaknula je da Zagreb ima razvijenu, održivu, ravnopravnu i odgovornu turističku ponudu te da odgovoran i zeleni turizam mogu podržati oporavak gospodarstva nakon kriza.
– Recesija može pružiti jedinstvenu priliku za preoblikovanje turističkog sektora tako da se smanji fokusiranje na imperativ rasta, a veća pozornost usmjeri na uključivost, održivost i odgovornost kao prioritete – zaključuje Bienenfeld.
Što se tiče ostalih odredišta središnje Hrvatske, u Sisačko-moslavačkoj županiji sve se usporilo nakon potresa, a čeka se i novo turističko vodstvo. U Karlovačkoj županiji trendovi su slični kao u Zagrebu – 2022. je godina snažnog oporavka turističkog prometa, što pokazuju i statistički pokazatelji. Godišnji je rast broja noćenja u prvih devet mjeseci veći od 51 posto, a dolazaka turista gotovo 43 posto u odnosu na proteklu godinu.
Bajke i aktivnosti
Karlovačka županija prije svega je odredište aktivnog turizma, takvom je doživljavaju i domaći i strani turisti. Fanjak kaže da konstantno poboljšavaju kvalitetu turističkih sadržaja i vjeruje da će tu ponudu oplemeniti kako bi turistička aktivnost bila u ponudi cijele godine, za što Karlovačka županija kao kontinentalna destinacija ima sve preduvjete. Od najpopularnijih manifestacija valja istaknuti onu najveću u županiji, Dane piva, zatim Štrudlafest, koji bilježi golem rast, te brojne glazbene festivale kao što su MO:DEM Festival u Primišlju nedaleko od Slunja i Međunarodni festival folklora u Karlovcu. Festival bajke održava se čak dva puta na godinu, u predsezoni i posezoni, i privlači sve više turista u Ogulin i okolicu.
Čini se da se turizam u središnjoj Hrvatskoj napokon normalizirao i da među posjetiteljima, i domaćim i stranim, još dominiraju žudnja i glad za aktivnostima, za koje su posljednje dvije godine bili zakinuti. Tko je sposoban to iskoristiti, dobro je vrijeme da to učini – prije nego što nas ponovno preplave krize i opći pesimizam.