TikTok metoda jamči uspješno savladavanje prokrastinacije ako najteže zadatke obavite - prve
Pisci na raspolaganju moraju imati abnormalnu količinu vremena, jer je 90 posto od toga – prokrastinacija. Tim je riječima scenaristkinja i autorica nagrađivanje serije Fleabag, Phoebe Waller-Bridge opisala izazov koji nije jedinstven samo piscima. Zapravo, formulu za uspješno savladavanje prokrastinacije i poboljšanje produktivnosti sigurno je (makar jednom) tražio svatko tko je ikad morao obaviti i jedan zadatak.
No, dobre vijesti stižu s TikToka gdje je savjet američke copywriterice, Laur Wheeler, postao viralan. Doduše, Wheeler nije izmislila toplu vodu, ali je dala novo ime i globalnu vidljivost metodi koja je ranije bila poznata kao ‘power hour‘ ili ‘eat the frog‘. Njezina, kako ju je nazvala, ‘scary hour‘ ili ‘strašni sat‘ metoda jamči cjelodnevnu učinkovitost ako najteže zadatke obavite – prve.
U videu koji je premašio milijun pregleda, Wheeler korisnicima tumači da svakog jutra navije alarm na jedan sat i uhvati se u koštac s najtežim zadatkom tog dana, odnosno zadatkom koji izaziva najveću anksioznost.
Hakiranje mozga
Kako prenosi magazin Fortune, često se odgađa upravo zbog stresa i anksioznosti koje izazivaju određene obaveze i zadaci, a prema istraživanjima 20 posto odraslih su kronični prokrastinatori, odnosno odgađaju i/ili ne uspijevaju se uloviti u koštac s kućanskim obavezama, poslom, vezama i sl.
Prokrastinaciji u korist ide i činjenica da mozak funkcionira tako što radije ‘bira‘ zadatke koji su ugodniji, daju osjećaj zadovoljstva, instant nagrađuju finom dozom dopamina, dok one koji izazivaju negativne emocije izbjegava u širokom luku.
Tehnike poput ‘scary hour‘ ili Pomodoro (rad u intervalima po 25 minuta, a potom pauza od pet) mogu ‘hakirati‘ mozak, pomoći da se zadrži fokus i energija. Drugim riječima, najbolji način da se minimizira stres jest da se ulovi u koštac, usredotoči na zadatak koji ga izaziva. Logično, zar ne?
Fortune nastavlja da ‘scary hour‘ nužno ne mora biti prvi radni sat u danu nego može biti i vrijeme kad se inače osjećate najproduktivnijima. No, od određivanja ‘kad‘ važnija je konzistentnost i, dakako, gašenje svih naprava i uređaja koji mogu dekoncentrirati.
Najveća prepreka uspješnom obavljanju teških zadataka su komunikacijska ‘prenakrcanost‘ (mobiteli, mailovi, zoomovi…) i analitička paraliza, odnosno pretjerano razmišljanje o problemu/zadatku/obavezi.