Život
StoryEditor

Tomislav je studirao povijest, a sada radi kao programer: ‘Ako ne griješiš, znači da stojiš na mjestu‘

26. Listopad 2023.
Tomislav Bali
Stekao je titulu magistra povijesti na smjeru srednji vijek te danas radi kao.NET Team Lead u zagrebačkom Q-u

Tomislav Bali (39) cijeli svoj život stoji na raskrižju između povijesti i budućnosti. Na jednu ga stranu vuče ljubav prema srednjem vijeku, Rimskom Carstvu i analiziranju različitih točki gledišta drvenih civilizacija, dok ga s druge strane zovu programski jezici.NET, HTML, CSS, JavaScript i puno drugih dijelova informatičkog spektra i modernog svijeta.

Oba interesa pojavila su se u isto vrijeme, kada je pohađao osnovnu školu u Koprivnici te paralelno učio iz povijesnih udžbenika i krenuo izučavati osnove programskog jezika. Kako su godine prolazile, nijedna grana nije popuštala, tako da je naposljetku odlučio spojiti dva, na prvu, nespojiva svijeta.

Stekao je titulu magistra povijesti na smjeru srednji vijek te danas radi kao.NET Team Lead u zagrebačkom Q-u, koji je prema ocjeni svjetske agencije Clutch proglašen jednom od najboljih web development tvrtki u svijetu.

Naravno, pitanje se postavlja samo od sebe – kako jedan „društvenjak“ završi u svijetu programera? Ako pitate Tomislava, on će vam reći da se programiranje na neki način odlučilo za njega, prije što je uopće počeo studirati.

- U osnovnoj smo se školi igrali u BASIC-u na računalima Orao koja nisu imala mogućnost pohrane podataka. Zbog toga smo svoje maestralne uratke koji su iscrtavali pravokutnike i trokute zapisivali na papir ako smo ih željeli sačuvati -  govori Tomislav te dodaje da su prvi izvori za učenje koje je koristio toliko stari da mogu biti temelj nekog historiografskog istraživanja.

Metoda pokušaja i pogrešaka

Uglavnom su to bili časopisi, prvenstveno „sveto trojstvo“ tadašnjih mladih informatičkih entuzijasta - Bug, PC Chip i Vidi, jer su se u njima često znali naći razni praktični vodiči o programiranju. Uz to je koristio i knjige koje su se mogle pronaći u gradskoj knjižnici u Koprivnici. Tako je i nabasao na knjigu „Demistificirani C++“ koja ga je naučila da definitivno ne želi demistificirati C++.

Naravno, sve se promijenilo dolaskom interneta kada je na dohvat ruke imao ogromnu bazu podataka za učenje. Međutim, ističe da je najefikasniji način učenja i dalje bila dobra stara metoda pokušaja i pogrešaka.

- Često sam modificirao razne primjere koda te se čudio zašto ne rade, a još više zašto odjednom rade. Jednostavno odlučiš nešto napraviti i vidiš kud to vodi, iako je moj poprilično meandrirajući pristup učenju svakako bio daleko od savršenog. Put do nekih rješenja vjerojatno bi bio kraći da sam bio na ovaj ili onaj način formalno školovani programer - ističe Tomislav.

Naime, nakon srednje škole upisao je stručni studij Primjena informacijskih tehnologija u poslovanju na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu.  No, i dalje ga je za nogavicu vukla ona druga ljubav iz osnovne škole. Stoga je nakon završetka prethodnog studija upisao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali i dalje nastavio njegovati svoje programerske vještine.

Naučio.NET, HTML, CSS i JavaScript

Nakon završetka studija, točnije od 2022. godine, bacio se u freelancere i ostao je u toj ulozi dosta dugo. Tom odlukom je, kaže, počelo životno desetljeće koje ga je u profesionalnom smislu najviše formiralo i omogućilo mu da radi na sjajnim projektima s mnogim zanimljivim ljudima iz cijeloga svijeta.

Na svom samoukom putu naučio je.NET, HTML, CSS i JavaScript, a radio je i na razvoju igara u Unityju. Napisao je i podosta PHP koda, te izmasakrirao mnogo WordPress tema i pluginova. Ipak, najvažnija “tehnologija” koju je, kaže, savladao je pravo na pogrešku.

- Ako ponekad ne pogriješiš, znači da stojiš na mjestu i ne pokušavaš nešto novo -  ističe.

Njegovo znanje s društvenog studija pritom nije ostalo zaključano u kutiji s diplomom, već mu pomaže u poslu. Kako kaže, tvrtke danas moraju sve više ulagati u “meke vještine“ svojih zaposlenika, pogotovo ako se nalaze na seniorskim ili menadžerskim pozicijama, što ponekad izaziva često nesvjestan otpor. S druge strane, “društvenjaci” imaju sklonost cjeloživotnom učenju i poprilično se lako prilagođavaju promjenama u radnom okruženju.

Stoga mu je iznimno drago da je u Q-u okružen ljudima koji su, između ostalog, arheolozi i klasični filolozi, a ima i sjajne kolege koji nemaju završen fakultet, što je dokaz da ambicioznim ljudima ne treba komad papira kako bi uspjeli.

Spoj informatičkih i društvenih znanosti

I tako je jedan ‘društvenjak‘ svojim primjerom pokazao kako je moguće uspjeti u IT industriji te pritom ostati vjeran svojim, ne tako tehnološki nastrojenim interesima i načelima. Tomislav čak smatra da će u budućnosti biti potrebno više dodira između informatičkih i društveno-humanističkih znanosti.

- Smjer u kojem se tehnologija razvija svakako će omogućiti još brži i jednostavniji razvoj aplikacija. Mislim da će programeri još manje nego do sad biti primorani držati silne algoritme, metode, klase, patterne i ostale divote u svojoj memoriji. Sve manje sami pišemo kod, već prepuštamo njegovo generiranje alatima koje koristimo. Ti trendovi će se nastaviti i vidjet ćemo gdje će nas to odvesti u širem smislu. Ono što smo sigurno shvatili je da tehnologija neće riješiti mnoge probleme koji nas more. Dapače, ona ponekad stvara nove izazove i treba nam sigurnosna mreža ispletena drugim nitima. Neke od njih dolaze iz klupka društveno-humanističkih znanosti -  zaključuje Tomislav.

19. lipanj 2024 06:26