Danas se nalazimo u vremenima koja nam možda donose četvrtu industrijsku revoluciju koja će se zasnivati na digitalnoj transformaciji kroz nekoliko relevantnih i povezanih segmenata kao što su to Internet stvari (IOT - Internet of things), rješenja u oblaku, mnoštvo API-a, 3D ispis, big/open data, umjetna inteligencija, dronovi, vozila bez vozača i sl., a koje bi zajednički mogle promijeniti budućnost.
Gradovi definitivno nisu imuni na navedeno i započeli su svoje digitalne transformacije koje obuhvaćaju gore navedene segmente. Gore navedeni tehnološki segmenti trebali bi omogućiti gradovima da unaprijede svoje usluge građanima i time postanu konkurentni za zadržavanje novih talentiranih generacija i za privlačenje drugih talenata a na osnovu kvalitete usluga koje grad pruža i kvalitete življenja.
Uzmemo li u obzir neke od segmenata koje su u domeni gradova kao što su to npr. promet, resursi (vodni i energetski), zdravlje, edukacija, turizam, uprava, jasno je da je moguće učiniti značajne iskorake i promjene na bolje kroz unaprjeđenje usluga a kroz korištenje pametnih tehnologija i rješenja. Kada govorimo o pravim pametnim tehnologijama i rješenjima to bi bila rješenja koja adresiraju stvarne potrebe građana i koja se smatraju stvarno korisnim, koja daju građanima koristi tako da građani sami uviđaju da im navedena usluga donosi koristi, koja nisu komplicirana za korištenje i dugoročno mijenjaju ponašanje građana, koja su skalabilna i mogu se koristiti na različitim razinama (mali segmenti ili cijeli gradovi), koja su uvijek dostupna.
Nastavno na gore navedene segmente u kojima grad treba osigurati što kvalitetniju i što učinkovitiju uslugu građanima, pokušat ćemo u nekim segmentnima prikazati što su to neki gradovi u svijetu učinili i koje mogućnosti su dostupne.
Pametna Mobilnost – u današnje doba sve veće populiranosti gradova promet se pojavljuje kao jedan od gorućih problema sa kojima se bore gradovi. Kako bi doskočili navedenom, gradovi su započeli sa definiranjem pametne urbane mobilnosti koja podrazumijeva korištenje tehnologija i senzora na način da se dinamički upravlja prometom putem pametnih semafora i aplikacija koje u stvarnom vremenu informiraju putnike o zakrečenjima na prometnim pravcima i ostalim mogućim rutama koje putnici mogu koristiti. Također, tu je i integrirani promet koji putnicima koji koriste javni prijevoz također u realnom vremenu omogućava uvid u stanje svih vidova prometa (autobusi, tramvaji, metro, taxi, bicikli,…) te im omogućava da donese odluku kojim vidom prometa će se koristiti za nastavak svog putovanja. Isto tako, traženje parkinga je jedan od segmenata gdje građani svakodnevno troše značajne količine vremena i koji su neki gradovi unaprijedili na način da su osim u garažama, i na ulicama postavili senzore koji u stvarnom vremenu vozačima javljaju gdje potencijalno mogu pronaći parking, a u nekim gradovima čak dinamički definiraju cijene parkinga ovisno o zauzetosti.
Pametno zdravstvo – trendovi u zdravstvu se uvelike mijenjaju sa dostupnošću pametnih telefona i mobilnih tehnologija. Danas se sve više pažnje polaže na prevenciju i veliki dio gradova koji u svom obuhvatu imaju i segment zdravlja se okreću u smjeru poticanja građana da kroz svoje aplikacije na pametnim telefonima bilježe neke bitne pokazatelje te da ih dijele sa bolnicama, koje onda u stvarnom vremenu mogu upozoriti građana na određena odstupanja i preložiti mu pregled kod liječnika, čime se osigurava pravovremena reakcija i prevencija.
Na samom kraju, usudio bih se konstatirati da je grad pametan kada investicije u ljudski i socijalni kapital, tradicionalnu infrastrukturu te nove i disruptivne tehnologije potiču održivi ekonomski razvoj uz visoku razinu kvalitete života, te kroz učinkovito upravljanje prirodnim resursima kroz aktivno uključivanje građana. Kako bi se osiguralo da grad ostvaruje svoj maksimalan potencijal, uspostavi pametnog grada potrebno je pristupiti na jedan organiziran i strukturiran način koji će osigurati postojanje jasne vizije i strategije razvoja grada, a samim time i strategije razvoja pametnog grada te definiranu strateških inicijativa i projekata koji će omogućiti implementaciju strategije i ostvarenje vizije. Možemo konstatirati da je u Hrvatskoj mali broj gradova pristupio uspostavi pametnog grada na jedan strukturiran način kako to čine gradovi u svijetu, što onda u konačnici može kreirati poteškoće, iako će gradovi imati mnoštvo raznovrsnih pametnih rješenja iz gore navedenih različitih domena a koja neće međusobno biti usklađena i neće ostvariti potencijale gradova.
Ivica Perica, direktor i osnivač, UMiUM Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.www.umium.hr
