Na informativnom danu ‘Europass i Erasmus+‘ na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje studenti su dobili precizne informacije kako napisati životopis koji će im otvoriti vrata poslova u EU
Kako otvoriti vrata za učenje i rad u Europi i zašto je pritom važno sastaviti dobar životopis razumljiv svakom europskom građaninu, kako jasno i precizno predstaviti svoje kompetencije te zašto se ne smiju podcjenjivati osobne vještine koje mogu biti komparativna prednost, studenti su mogli čuti iz prve ruke na informativnom danu ‘Europass i Erasmus+‘ koji se održao u petak, 11. prosinca 2015., na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB). Svi koji žele studirati, obavljati praksu, a možda jednog dana i raditi u inozemstvu (a takvih je sve više), dobili su vrlo korisne informacije i smjernice. Svrha informativnog dana bila je predstaviti dokumente Europass kojima se olakšava mobilnost te prednosti njihova korištenja za hrvatske građane u zemlji i inozemstvu, a naglasak je stavljen i na program ‘Erasmus+‘, odnosno na drugi krug natječaja za stručnu praksu 2015./16.
Na program‘Erasmus+‘ te natječaj osvrnuo se ECTS koordinator na FSB-u doc. dr. sc. Dragan Žeželj, a viša stručna savjetnica u Agenciji za mobilnost i programe EU Vlasta Jelašić Kerec govorila je o svrsi i sadržaju dokumenata Europass, načinu izrade te prednostima njihove uporabe. Kratko je podsjetila na početke, kada je 2005. ustanovljen jedinstveni okvir Zajednice europskih zemalja o transparentnosti kvalifikacija i kompetencija – Europass.
Od tada do danas razvijen je niz jedinstvenih obrazaca, odnosno dokumenata na zajedničkoj europskoj i nacionalnoj razini kojima je cilj omogućiti europskim građanima da stečene vještine i kvalifikacije predstave na jasan, razumljiv, pouzdan, usporediv i objektivan način. Primjerice, pri traženju posla ili sudjelovanju u akademskim programima, kao što je ‘Erasmus+‘, najveći program EU za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport, posebno usmjeren na povezivanje obrazovanja, osposobljavanja i sektora mladih s poslovnim sektorom.
Pet dokumenata
Europass je, dakle, portfelj od pet dokumenata (životopis Europass, jezična putovnica, dodatak svjedodžbi, dopunska isprava o studiju i mobilnost). Najuspješniji je od tih dokumenata životopis Europass, a ostali su u njegovoj sjeni. Životopis Europass, nazvan i Europass Curriculum Vitae (CV), osobni je dokument koji omogućuje da se stečene vještine i kvalifikacije prikažu razumljivo potencijalnim poslodavcima ili obrazovnim ustanovama diljem EU. On se mijenja svakih nekoliko godina te prilagođava. Od siječnja 2005. do danas izrađeno je više od 62 milijuna životopisa, što ga čini najuspješnijim dokumentom u povijesti EU. Na CV-u se Jelašić Kerec najviše zadržala, provevši studente kroz njegovu izradu te aplikaciju. Izdvojila je njegove kategorije: osobni podaci; radno iskustvo, obrazovna i strukovna postignuća, jezično znanje; dodatne sposobnosti s naglaskom na tehničke, organizacijske, umjetničke i društvene vještine, kao i znanja stečena neformalnim metodama učenja; dodatne informacije kojima može biti nadopunjen životopis u obliku jednog ili više priloga te digitalne kompetencije. Sadržaj CV-a se s lakoćom ispunjava, kategorijama se lako mijenja kronološki slijed, a nakon što je sačuvan CV se lako može ažurirati u bilo kojem trenutku.
– Dvije su njegove ključne prednosti. Standardiziran je i primjenjiv diljem Europe te omogućuje predstavljanje formalnih i neformalnih znanja – istaknula je Jelašić Kerec.
Studentima je poručila da je izrada CV-a ozbiljan posao i da ne bi bilo loše da svoj CV nakon izrade daju na čitanje nekome tko ih poznaje kako bi se lakše uočile eventualne nelogičnosti.
Ni skromni ni hvalisavi
– Ne budite previše skromni ni hvalisavi jer u praksi će se sve to razotkriti. Također, nemojte se opterećivati time da imate sve vještine koje se nude. Nemojte lažirati informacije jer nitko neće znati što niste ispunili – savjetovala je.
Vezano uz ostale dokumente Europass, jezična putovnica služi za samoprocjenu jezičnog znanja koje je, uz profesionalna postignuća, velika prednost pri traženju posla. Sastoji se od tablice s detaljnim opisom stupnjeva jezičnoga znanja načinjene prema zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike koji standardizira poznavanje jezika na europskoj razini. Prilog svjedodžbi sadržava kratak opis znanja, vještina i sposobnosti stečenih tijekom strukovnog obrazovanja, a dopunska isprava o studiju pruža informacije o postignutim rezultatima u ustanovama visokog obrazovanja i prilaže se uz diplomu.
– Važno je znati da se ne može rabiti bez diplome, ne zamjenjuje originalnu ispravu niti jamči automatsko priznavanje u inozemstvu, ali uvelike olakšava i pridonosi pravičnom priznavanju kvalifikacija – naglasila je Jelašić Kerec te nastavila s objašnjavanjem mobilnosti, što je još jedan osobni dokument u kojem se bilježi razdoblje boravka u inozemstvu, a služi procjeni iskustava i vještina.
Nakon njezina predavanja doc. dr. sc. Dragan Žeželj prisutne je studente proveo kroz drugi krug natječaja ‘Erasmus+‘, stručnu praksu, te pritom naglasio jednu vrlo bitnu stvar koja se često događa, a koja dovodi do dekvalificiranja:
– Uvijek pročitajte sve. Treba čitati, čitati, čitati! – istaknuo je Žeželj.
Važno je planirati
Također, napomenuo je da studenti sami traže praksu i da se dobiveno mjesto, odnosno institucija, ne može mijenjati te je naglasio nužnost planiranja:
– Jako je važno planirati. Vi nađete tvrtku i s njom sve dogovorite, vi planirate studij i obveze, vi planirate praksu, koristi od toga i sl. Možete se konzultirati, naravno, ali uvijek ste vi ti koji planirate – naglasio je Žeželj te se osvrnuo na priznavanje stručne prakse i financijsku potporu, koja se dijeli ovisno o zemlji u koju student odlazi, a koju može primiti iz sredstava ‘Erasmus+‘.
To je dodatak za troškove koje bi student imao i na matičnom sveučilištu u matičnoj zemlje te stoga pokriva samo dio troškova života. Kad je pak riječ o odabiru kandidata, Žeželj je posebno izdvojio motivacijsko pismo koje je jako važno, no često se čine pogreške, poput kopiranja pisma koje je student slao poslodavcu kao molbu za prihvat na praksu.